Pravobranitelj za osobe s invaliditetom: Zakoni poboljšani, ali zapinje u realizaciji

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić podnio je u Hrvatskom saboru Izvješće o radu za 2024., pri čemu je istaknuo da se u zakonskom dijelu situacija osoba s invaliditetom poboljšala, ali ima problema s realizacijom njihovih prava u praksi, pa je te godine bilo 3538 obraćanja građana.

Prijenos saborske sjednice:

- U 2024. se, kao i prethodnih godina, najveći broj pritužbi osoba s invaliditetom odnosio na područje socijalne skrbi, i to na otežano ostvarivanje prava iz tog sustava, dugotrajnost postupaka vještačenja i preispitivanja postojećih prava na doplatak za pomoć i njegu i tada još na osobnu invalidninu te priznavanje prava na inkluzivni dodatak, rekao je u uvodnom izlaganju pravobranitelj Jurišić.

Pritužbe građana odnosile su se i na područja pristupačnosti i mobilnosti, zapošljavanja i rada te odgoja i obrazovanja.

Tu godinu, rekao je, obilježila je primjena Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnoj asistenciji, kao tada novih prava u sustavu socijalne zaštite te je udio pritužbi koje se odnose na ta dva prava prešao dvije trećine od ukupnog broja zaprimljenih svih pritužbi.

Prihvaćeno 56 posto preporuka upozorenja upućenih državnim i lokalnim vlastima

Pravobranitelj Jurišić istaknuo je kako je od 230 preporuka upozorenja upućenih tijelima državne i lokalne vlasti prihvaćeno njih 127 ili 56 posto. Posebno je istaknuo problem djece s poremećajima iz spektra autizma koja dugo čekaju na dijagnozu, a daljnju rehabilitacijsku podršku najčešće nemaju gdje dobiti.

- Izostanak dostupne i sustavne rane razvojne podrške znači kasnu dijagnostiku, izostanak pravovremene terapije, roditelje prepuštene samima sebi bez savjetodavne i terapijske podrške. U najosjetljivijem razdoblju djeteta sustav ili ne postoji ili je nedostupan, naveo je Jurišić.

- Odgojno-obrazovni sustav je, nastavio je, vrlo često je bez alata i znanja, a cijelo odgojno-obrazovno okruženje nije dovoljno prilagođeno.

Upozorio je i na položaj osobnih asistenata koji imaju nepotpuno riješen radnopravni status te smatra da bi oni trebali biti djelatnici sustava i zaposlenici škola, čime bi se omogućilo da ima više interesa za taj posao i da se asistenti osiguraju svim učenicima kojima je to potrebno.

Kada je riječ o pritužbama na diskriminaciju, najveći broj njih odnosio se na područje pristupa dobrima i uslugama i to najčešće zbog fizičke nepristupačnosti prostora u kojima se pružaju različite javne i druge usluge, a iako raste broj zaposlenih osoba s invaliditetom, njihov udio među nezaposlenim i dalje je vrlo visok, rekao je pravobranitelj.

Irena Dragić (SDP): Problemi se produbljuju, a broj pritužbi raste

Irena Dragić (Klub zastupnika SDP-a) navela je da je broj obraćanja građana pravobranitelju u 2024. godini porastao u odnosu na 2023. za 18,41 posto, kada je bilo 2987 obraćanja. Od 230 preporuka i upozorenja upućenih tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne samouprave kao i drugim pravnim i fizičkim osobama, prihvaćeno ih je 127 ili 56 posto.

Iz toga je vidljivo, kaže, da se problemi produbljuju, a broj pritužbi raste, osobito u području socijalne skrbi i pristupačnosti. Ključni problem vidi u Zavodu za vještačenje i Hrvatskom zavodu za socijalni rad koji nisu kadrovski opremljeni za obim posla.

Anka Mrak Taritaš (Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a) poručila je da su prava na inkluzivni dodatak i osobnu asistenciju izazvala najveći broj pritužbi. Smatra da glavni sustavni problemi ostaju dugotrajni postupci, manjak stručnog kadra, nedostatna dostupnost informacija, loša koordinacija institucija i spora provedba prava u praksi.

Ova Vlada uporno ponižava i zlostavlja one kojima bi trebala olakšati ionako nezamislivo tešku egzistenciju i omogućiti im dostojanstven život. I kao što je i Ustavni sud zaključio, uzima im temeljna prava, poručila je.

Anja Šimpraga (Klub zastupnika SDSS-a) istaknula je da u Hrvatskoj živi više od 657 tisuća osoba s invaliditetom, gotovo 17 posto ukupnog stanovništva i naša su najbrojnija manjinska skupina.

Izvješće jasno pokazuje, a što se u javnoj raspravi premalo čuje - organizacije civilnog društva nerijetko su jedini pravi oslonac osoba s invaliditetom u ovoj zemlji. Suradnja s udrugama ne smije biti svedena na natječaje i trebaju nam aktivna partnerstva i sustavno financiranje - udruge imaju iskustveno znanje koje je teško predvidjeti natječajem, ocijenila je.

Zvonimir Troskot (Most): Pred zastupnicima je i ogledalo države

Zvonimir Troskot (Klub zastupnika Mosta) poručio je da pred zastupnicima nije samo izvješće jedne neovisne institucije nego i ogledalo države.

- Ovo izvješće pokazuje koliko smo kao društvo spremni osobe s invaliditetom ne samo spomenuti u zakonima nego im stvarno omogućiti dostojanstven život. Most ovo pitanje ne promatra kroz prizmu sažaljenja, nego kroz prizmu pravednosti. Osoba s invaliditetom nije administrativni predmet, nije broj u sustavu i nije korisnik koji treba čekati na hodniku institucija, rekao je Troskot.

Dodao je da osobe s invaliditetom ne traže milost ni sažaljenje nego ono što bi svaka uređena država morala osigurati bez pitanja - ravnopravnost, dostupnost i mogućnost da žive kao punopravni građani.

- Ovo je rasprava o tome kakva je Hrvatska, poručio je.

Jelena Miloš (Klub zastupnika Možemo!) ustvrdila je da, prema izvješću, brojne osobe s invaliditetom ne mogu podmirivati osnovne životne potrebe - troškove hrane, stanovanja, režija i lijekova.

Unatoč tomu, Vlada je ove godine najavila zamrzavanje svih socijalnih naknada, izjavila je, upitavši kako će osobe s invaliditetom moći živjeti i što će biti s inkluzivnim dodatkom, ali i s cijenom sata za osobne asistente koja nije rasla nakon izbora.

Ljubica Lukačić (HDZ): Ne može se govoriti o tome da se sustav urušio i da je HDZ pao na inkluzivnom dodatku

U ime kluba HDZ-a, Ljubica Lukačić osvrnula se na kritike svojih saborskih kolega.

- Kada ne bih znala za situaciju, mislila bih da zaista ništa ne valja, ali nije tako, poručila im je Lukačić.

Naglasila je da više od 3000 pritužbi u 2024. ne čini sve osobe s invaliditetom, nego su to pojedinačni slučajevi i na temelju toga se, kaže, ne može govoriti o tome da se sustav urušio i da je HDZ pao na inkluzivnom dodatku jer to nije istina. Dodala je da je Plenkovićeva vlada jedina imala hrabrosti uhvatiti se ukoštac i donijeti zakone o inkluzivnom dodatku, osobnoj asistenciji i povlasticama u prometu, što su tri ključna zakona iz kojih osobe s invaliditetom najviše crpe svoja osnovna prava.

- Veći je broj osoba koji je ostvario to svoje pravo. Rekla bih i da je prevelik, rekla je Lukačić.

U ime Kluba Domovinskog pokreta Tomislav Josić istaknuo je da dio preporuka pravobranitelja ostaje i dalje neprihvaćen ili bez odgovora, što znači da postoji prostor za snažniju institucionalnu odgovornost i da se izvješće ne smije promatrati kao formalna obveza koja će se zaboraviti do sljedeće godine.

- Snaga jednog društva ne mjeri se prema tome kako se odnosi prema najjačima, nego kako se odnosi prema onima kojima je podrška najpotrebnija, poručio je Josić.