Saborska oporba: Uvoz raste, uvozimo i potrepštine za glodavce

15.12.2022.

Zadnja izmjena 14:40

Autor: Hina/HRT

Rasprava o poljoprivrednom zakonu

Rasprava o poljoprivrednom zakonu

Foto: HTV / HRT

Dok su zastupnici saborske većine navodili pozitivne pomake u domaćoj poljoprivredi, oporbeni su izražavali nezadovoljstvo rastom uvoza, navodeći da uvozimo čak i potrepštine za glodavce, konkretno, travu, piljevinu i mješavinu žitarica.


U jednom lancu trgovina za kućne ljubimce, ponajprije za glodavce, travu za njih uvozimo iz Austrije, piljevinu iz Mađarske, a mješavinu žitarica iz Italije, rekao je Davor Dretar (DP) u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o poljoprivredi.

Socijaldemokrate zanima zašto nam se povećava uvoz hrane, unatoč velikim izdvajanjima za poljoprivredu.

Bernardić: Hrvatska je pod paskom stranih trgovačkih lobija

Zašto je tako, zašto ste dopustili stranim trgovačkim lancima da rade što hoće? Hrvatska je pod paskom stranih trgovačkih lobija koji ovdje ostvaruju ekstraprofite, rekao je Davor Bernardić.

I Ivan Kirin (HDZ) upozorava na rast uvoza hrane.


Problemi koji prate poljoprivredu s godinama su se produbili, posebno ulaskom u EU, porastao je uvoz hrane, upozorio je zastupnik i poručio da strategiju prema poljoprivredi treba mijenjati, da je prehrambena samodostatnost jamac neovisnosti.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak kaže da je prema službenim podacima, prošlu godinu obilježio indeks povećanja vanjskotrgovinske bilance vezano za poljoprivredne i prehrambene proizvode.

Naša je strateška odrednica povećanje obujma proizvodnje u strateškim sektorima, prije svega u stočarstvu, istaknuo je.

Petir: Kako bi se poljoprivrednici snašli bez potpora?

Osim onih koji sve znaju o nogometu, u Hrvatskoj je mnogo i onih koji sve znaju o poljoprivredi, a neki smatraju da poljoprivrednicima ne bi trebali davati potpore, nego sve prepustiti tržištu, rekla je Marijana Petir (NZ) zapitavši se kako bi se snašli bez potpora.

Definitivno bi bili manje konkurentni za utakmicu, odgovorio je Majdak.

Marijan Pavliček (HS) pozdravlja planirano povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom sa sadašnjih oko 7 posto na 14 posto, no zanima ga što je s ukupnom proizvodnjom u odnosu na ostale europske zemlje.

U donjoj smo razini prosjeka, ali nismo pri dnu, kazao je Majdak, navodeći da naš output iz godine u godinu raste. Lani je iznosio 22,6 milijardi kuna, i u odnosu na prethodnu godinu je povećan, no ne mislimo se zanositi pozitivnim trendom u jednoj godini, ciljamo da do 2030. ukupni output bude 30 milijardi kuna godišnje, naglasio je državni tajnik.

Šašlin: Što ulazak u Schengen i eurozonu znači za poljoprivredu


HDZ-ovi zastupnici hvale velik broj zaštićenih hrvatskih proizvoda, čak 38, a Stipana Šašlina zanima kako će se skori ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu odraziti na našu poljoprivredu.

Predloženim izmjenama omogućit ćemo poljoprivrednicima već od 1. siječnja korištenje novih intervencija, za razdoblje od pet godina na raspolaganju je omotnica od 3,8 milijardi eura, rekao je državni tajnik.

HDZ-ovim zastupnicima Ankici Zmajić i Darku Soboti odgovorio je da imamo 23 proizvođačke organizacije, da se organizacije koje su registrirane kao udruge mogu do 2027. preoblikovati u drugi pravni oblik čime postaju konkurentnije i prihvatljivije za nove investicijske mjere.

Zastupnici: Poticati nabavu od lokalnih proizvođača hrane

Saborski zastupnici naglasili su u četvrtak tijekom rasprave o izmjenama Zakona o poljoprivredi kako treba poticati nabavu od lokalnih proizvođača hrane izražavajući nezadovoljstvo rastom uvoza.

Ružica Vukovac (Klub Za pravednu Hrvatsku) smatra da poreznim olakšicama treba poticati da ugostitelji kupuju od lokalnih proizvođača. Ugostitelji kažu da mali proizvođači nemaju kontinuitet u proizvodima, a zapravo im se "ne da zvati" pojedinačno proizvođače već im je lakše sve što trebaju naručiti na jednom mjestu, rekla je.

Na potrebu potpore lokalnim proizvođačima hrane ukazuje i Marin Miletić (Klub Mosta) navodeći da primjerice Nacionalni park Plitvička jezera kupuje manje od 10 posto domaćih proizvoda. Kada tamo dođete jedete rumunjsko janje, rekao je.

Besplatne obroke za školarce također bi trebalo nabavljati od lokalnih proizvođača, istaknula je Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a).

S njome se slaže i Marijana Petir (Klub HDZ-a). Interes nam je da se u hrvatskim školama li i drugim javnim ustanova doprema hrvatska hrana jer time pomažemo hrvatsku poljoprivredu a ne ono što stiže iz uvoza, kazala je.

Nikša Vukas (Klub Socijaldemokrati) istaknuo je da u proizvodnji hrane Hrvatska nije samodostatna i da su trgovački lanci to dobro iskoristili. Trebali bismo naći način kako poticati domaće poljoprivrednike, poručio je.

Gase se domaće šećerane pa na policama imamo španjolski i slovenski šećer samo ne hrvatski, rekao je Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta).

Bojan Glavašević (Klub zeleno-lijevog bloka) ilustrirajući probleme u stočarstvu kazao je da se danas praktički nigdje ne može naći slavonska šunka jer su svinje uglavnom iz uvoza i ljudima se ne isplati držati domaće svinje.

Saborska oporba: Uvoz raste, uvozimo i potrepštine za glodavce

Saborska oporba u četvrtak je, uoči rasprave o izmjenama krovnog poljoprivrednog zakona, upozorila na niz problema s kojima se suočavaju domaći poljoprivrednici, među kojima je i dostupnost zemljišta koje je u vlasništvu države.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu mijenjan je 15 puta jer su zemlju dobili oni koji su njome mešetarili, a ne oni koji žive od nje, rekao je Davor Bernardić (Socijaldemokrati) uoči rasprave o izmjenama Zakona o poljoprivredi.

Vladu je prozvao da pogoduje stranim trgovačkim lancima, koji uvoze hranu dok domaća proizvodnja propada.

Ružica Vukovac (ZPH) upozorila je da poljoprivrednici, za razliku od drugih građana, nemaju pravo žalbe. Načelnici općina koji raspolažu zemljištem, koje je jamac za opstanak, manipuliraju njime u političke svrhe, jer znaju da se prijavitelji ne mogu žaliti, rekla je zastupnica.

Marin Miletić (Most) ponovio je da oko četiri do četiri i pol tisuće pčelara, što je polovina registriranih, ne želi svoje najintimnije tajne podatke o proizvodnji meda davati privatnoj udruzi građana Hrvatskom pčelarskom savezu čiji članovi ne žele biti.

Slažu se da te informacije skupljaju mjerodavna ministarstva, ne i HPS, rekao je Miletić i najavio da će pčelari, koji ne žele Savezu davati podatke, zatražiti zaštitu pred Ustavnim sudom.

Članica saborske većine, Dragana Jeckov (SDSS) poručuje da je važno pogoditi mjere koje će osigurati produktivnost i konkurentnost domaće poljoprivrede, pomoći joj da se lakše nosi s klimatskim promjenama, koje će oživiti sela koja su prazna.

Marijana Petir (NZ) poručuje kako su izmjene Zakona o poljoprivredi nužne da se naš nacionalni okvir uskladi s onim EU-a. Za sljedeće programsko razdoblje imamo 5 milijardi eura i trebamo ih utrošiti na pravi način da podignemo konkurentnost naše poljoprivrede, poručila je.

Izmjenama Zakona o poljoprivredi omogućuje se pravodobna primjena odobrenog nacionalnog strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike vrijednog 3,75 milijardi eura, a čija primjena počinje 1. siječnja. Ujedno se pravno uređenje ekološke proizvodnje i njezina označavanja usklađuje s posljednjim izmjenama pravne stečevine EU-a, uvodi novi upisnik posjednika žitarica, uljarica i njihovih proizvoda. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!