Ćorić: Stvaramo okvir za reakciju u slučaju eskalacije sukoba na Bliskom istoku

Vlada je na sjednici u ponedjeljak u saborsku proceduru uputila konačan prijedlog dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s ciljem osiguravanja fleksibilnosti porezne politike u situaciji neizvjesnosti zbog sukoba na Bliskom istoku, no pri čemu bi se mjera tzv. 'plivajućeg' PDV-a koristila samo u nužnosti.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u uvodu sjednice Vlade istaknuo kako je riječ o izmjeni koja se predlaže s obzirom na posebne okolnosti i neizvjesnost trajanja energetske krize, koja je posljedica sukoba na Bliskom istoku.

- Vlada želi u strogo i dobro obrazloženim okolnostima imati još jedan alat kojeg će eventualno koristiti ako to zaista bude nužno i potrebno, a to je da, sukladno promjenama na tržištu, možemo propisivati visinu stope PDV-a na energente koji podlilježu trošarinama, istaknuo je Plenković.

- Ideja je uspostava pravnog okvira koji omogućuje brzu i učinkovitu reakciju Vlade u posebnim okolnostima, a koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje, među ostalim, narušava gospodarsku aktivnost u Republici Hrvatskoj. Važeći zakon takvu mogućnost ne predviđa te Vlada ne može bez provođenja redovnog zakonodavnog postupka pravovremeno i ciljano intervenirati u situacijama kada je brzina i učinkovitost djelovanja posebno važna, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, predstavljajući prijedlog zakonskih izmjena.

- Stoga je nužno, kazao je, davanje ovlasti Vladi da uredbom na ograničeno vrijeme propiše visinu stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) za energente koji podliježu trošarinama, a prema propisima koji uređuju trošarine.

- Time se osigurava fleksibilnost porezne politike u ovakvim situacijama, što kao krajnja mjera predstavlja važan dodatni instrument za očuvanje gospodarske stabilnosti, istaknuo je Ćorić.

Podsjetimo, kako su već ranije pojasnili iz Ministarstva financija, donošenjem zakonskih izmjena Vladi bi bilo omogućeno potencijalno smanjivanje porezne stope na naftne derivate, maksimalno za deset postotnih bodova, no do primjene te mjere bi došlo isključivo u slučaju daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku i posljedično još snažnijeg rasta cijena energenata.

Inače, prema europskoj direktivi najniža stopa PDV-a na energente može biti 15 posto, a s obzirom da u Hrvatskoj trenutno iznosi 25 posto, riječ je o prostoru za potencijalno smanjenje od najviše deset postotnih bodova.

Ovaj Zakon bi se pred zastupnicima u Hrvatskom saboru trebao naći za tjedan dana, a krajem idućih tjedna trebao bi biti donesen.

Osim uvođenja tzv. 'plivajućeg PDV-a' Vlada ima još jednu mogućnost utjecaja na cijene goriva, a to je smanjenje europskih trošarina. Znamo da se Vlada prije desetak dana obratila pisanim putem Europskoj komisiji, međutim ti se zahtjevi još uvijek razmatraju te se odgovor još uvijek čeka.

Zbog komplikacija u Hormuškom tjesnacu na svjetskim burzama je ponovno došlo do naglog skoka u cijenama nafte pa se može zaključiti da će ova situacija još uvijek potencijalno biti neizvjesna.

Kontinuirana komunikacija s Komisijom oko trošarina

Ćorić je nakon sjednice Vlade ponovio da se izmjenama Zakona o PDV-u želi stvoriti okvir za reakciju ukoliko situacija na Bliskom Istoku, a posljedično i situacija na tržištu energenata, eskalira.

- Intencija je stvoriti okvir za intervenciju u opću stopu PDV-a na energente trošarinskog karaktera i na taj način omogućiti eventualno sprječavanje snažnijega porasta cijena energenata, izjavio je.

No, nada se da do toga neće doći i da će "pregovori koji trenutno traju" uroditi plodom i dovesti do deeskalacije.

Osim uvođenja 'plivajućeg' PDV-a, jedini još preostali alat u slučaju daljnje eskalacije sukoba i rasta cijena je zadiranje u europski dio trošarina. Upitan postoji li, s obzirom na već ranije upućeno pismo, kakav odgovor od Europske komisije. Ćorić je rekao da je komunikacija na tu temu kontinuirana, a da kada će do konačnog odgovora doći "to ćemo vidjeti".

- To doista ovisi o europskoj strani, jer je s naše strane inicijalni 'file' u više navrata nadopunjavan odgovorima na određena pitanja, izjavio je Ćorić.

No ponovio je da Vlada s ta dva alata želi otvoriti manevarski prostor za eventualne dodatne intervencije, ukoliko se za to ukaže potreba.

Na pitanje novinara smatra li da će te intervencije biti potrebne već za dva tjedna, s obzirom da je ponovno zatvaranje Hormuškog tjesnaca opet dovelo do rasta cijena nafte, Ćorić je rekao da je nezavidno prognozirati što će se dogoditi u sljedećih deset dana, no ponovio da se nada deeskalaciji, smirivanju stanja, uspostavi dobavnih pravaca i zapravo dovršetku krize koja je "dobro protresla europsko i svjetsko gospodarstvo".