Kako Hrvatska kontrolira sigurnost hrane?

Putem sustava RASFF nedavno je zaprimljena obavijest o prisutnosti bakterija Salmonelle u svježim cherry rajčicama iz Italije. Riječ je o europskoj mrežnoj platformi koja omogućuje brzu razmjenu informacija o zdravstvenim rizicima povezanim s hranom za ljude i životinje.

Danas je Svjetski dan hrane, a ovogodišnji slogan ističe važnost primjene suvremenih tehnologija i inovativnih pristupa, razmjene znanja i unaprjeđenja prehrambene sigurnosti.

O tome je u emisiji HTV-a "Studio 4" govorio Alen Petričević, voditelj odjela za upravljanje i nadzor IMSOC sustava Državnog inspektorata.

- To je sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje koji je osnovan s ciljem da se države članice Europske unije međusobno informiraju. On je osnovan 1979., a kasnije se unaprijedio i proširio ulaskom velikih broja zemalja u Europsku uniju. Hrvatska je punopravna članica od 2013., ali mi smo kao zemlja bili već i prije ulaska u Europsku uniju dio sustava, ispričao je.

Kako sustav funkcionira?

- To je jedinstveni sustav koji smo podijelili na dva dijela - jedan je europski, a drugi je nacionalni. Putem sustava mogu se dobiti informacije o vrsti incidenta koji se dogodio u zemlji članici ili nekoj trećoj zemlji. Sljedeći su podaci o proizvodu - moramo znati koji proizvod je došao na tržište, koji je brend, koliko mu vrijedi rok trajanja. Onda imamo podatke o sljedivosti - od koga je proizvod došao. Zatim imamo informacije o poduzetim mjerama - svaka zemlja na osnovi incidenta donosi odgovarajuće mjere, objasnio je Petričević.

Proces započinje na granici kada inspektori utvrde određene nepravilnosti.

- Prva barijera su naši granični, veterinarski i sanitarni inspektori koji na granici rade kontrole i prilikom utvrđivanja nesukladnosti javljaju nama, a zatim mi obavještavamo komisiju i tu treću izvoznu zemlju, opisao je.

Koliko je sustav brz?

Proces od prijave pa do povlačenja proizvoda iz trgovine može potrajati samo jedan dan, ali u nekim slučajevima i do 10-ak dana.

- Postupci širenja informacija i povlačenja proizvoda ovise o tome koliko je proizvod distribuiran. Ako je jedna zemlja članica prodala drugoj zemlji članici, on može biti u roku od dan-dva. Ako je proizvod putovao od treće zemlje do zemlje članice, može potrajati od 7 do 10 dana, rekao je Petričević.

Ključna razlika između RASFF sustava i mreža za prijevare povezane s hranom, govori, leži u tome što RASFF sustav širi informacije među zemljama članicama Europske unije, dok se mreža za prijevare povezane s hranom uglavnom bave kriminalnim radnjama.

Što se tiče kvalitete hrane na hrvatskom tržištu, Petričević ističe kako je Hrvatska iznimno sigurna zemlja što se tiče sigurnosti hrane.

Građani mogu dojaviti sumnju u kvalitetu hrane

Vračajući se na temu Salmonelle u svježim cherry rajčicama iz Italije, opisao je kako je cjelokupni proces izgledao.

- Sve je započelo krajem rujna u Italiji, tamo je došlo do oboljenja studenata u menzama. Postupak je započeo unutar njihove države. Nakon toga se pristupilo praćenju sljedivosti. Mi smo dobili informaciju 9. listopada da je proizvod došao kod nas, to su bili privatni kupci koji su išli u Italiju. Našom sljedivošću utvrdilo se da se radi o ugostiteljskim objektima koji su proizvod već potrošili tijekom sezone. Ispalo je da neki proizvod nisu ni zaprimili, iz Italije je došla kriva informacija, naknadno su potvrdili da je naša istraga bila točna. U Hrvatskoj nisu zabilježene nikakve negativne konotacije, poručio je.

Građani sami mogu dojaviti ako sumnjaju u kvalitetu neke hrane.

- Građani se uvijek mogu javiti nadležnoj inspekciji ovisno o tome o kojem je vrsti proizvoda riječ. Inspektori uvijek uzmu u obzir prijavu potrošača, ali prvo se treba provjeriti je li prijava valjana. Ako se utvrdi da je valjana, onda se obilaze objekti, od maloprodaje do proizvođača, a posljedica toga je povlačenje ili opoziv proizvoda, zaključio je Petričević.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: