Sanacija Crnog brda pri kraju, mještani i dalje upozoravaju na posljedice

14.07.2026.

17:08

Autor: Melita Šare/B.B.B./Regionalni dnevnik/HRT

Nestaje Crno brdo

Nakon 15 godina prosvjeda i ekološke katastrofe, Crno brdo u Biljanima Donjim konačno nestaje. No, za mještane zadarskog zaleđa - prekasno. Dok je država odlagala sanaciju i zbog toga plaćala kaznu od šest i pol tisuća eura dnevno, opasna troska, tvrde mještani, zatrovala je vodu i odnijela ljudske živote.

Stanovnici Biljana Donjih godinama su upozoravali na opasnosti koje predstavlja odlagalište troske poznato kao Crno brdo. Iako je sanacija započela u kolovozu prošle godine i bliži se kraju, mnogi smatraju da je pomoć stigla prekasno.

Zorka Ševo, koja je još 2023. govorila o problemima mještana, nije dočekala završetak sanacije.

- Ne vjerujem jer su to dosad rekli pedeset puta. Uvijek obećavaju, a nikad ništa od toga, rekla je tada.

Preminula je prije godinu dana, a njezina nevjesta Vojna Ševo kaže da su posljedice bolesti među mještanima česte.

- Svekar je, to je dokazano, imao tumor na mozgu. Uglavnom svi odlaze od raka. Kad je umrla moja svekrva, u deset dana umrlo ih je troje. Čak je i čovjek koji prodaje cvijeće rekao: "Što je s Biljanima?", rekla je.

Mještani ističu kako selo i dalje nema vodovod te da su mnogi godinama koristili vodu iz gusterni.

Ilija Zečević
kaže da njegov brat, koji je nedavno preminuo, nije imao sreće.

- Pluća, mozak, prostata... Otišao je za osam dana. Dolje u jednoj kući muž i žena pokopani su isti dan, rekao je.

Na problem Crnog brda godinama je upozoravao i Zdravko Belušić, predsjednik nekadašnje udruge "Ravni kotari".

- Slali smo e-mailove, organizirali prosvjede i nitko nas nije ozbiljno shvaćao, rekao je.

Dodao je kako je troska odložena izravno na tlo, bez odgovarajuće podloge i zaštite.

- Materijal iz Šibenika postavljen je na golu zemlju i sigurno je došlo do onečišćenja podzemnih voda, rekao je Belušić.

Dosad obrađeno 120 tisuća tona otpada


Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poručuju da se troska koja se odvozi u Sisak ne odlaže, nego se ondje kontinuirano obrađuje.

- U Sisku nije nastalo novo Crno brdo. Troska se sukcesivno dovozi u pogon i kontinuirano obrađuje. Nakon obrade prestaje biti otpad te se koristi kao građevinski materijal u cestogradnji, navode iz Fonda.

Dosad je s lokacije u Biljanima Donjim odvezeno i obrađeno oko 120 tisuća tona opasnog otpada, odnosno više od 90 posto ukupne količine troske. Prema pravomoćnoj presudi Europskog suda iz ožujka prošle godine, Hrvatska zbog neuklanjanja otpada i dalje plaća 6500 eura dnevno, sve dok sanacija ne bude dovršena.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora