Načelnik Bošnjaka: Šteta je popisana na 50 posto kućanstava

Sanira se šteta nakon katastrofalne tuče koja je pogodila istok zemlje. Šteta na kućama, usjevima, voćnjacima i vrtovima mjeri se u milijunima eura.

Načelnik Općine Bošnjaci Andrija Juzbašić gostovao je u radijskoj emisiji "U mreži Prvog". Rekao je da je šteta popisana na 50 posto kućanstava.

- Građevinski inženjeri idu po kućanstvima, obrađeno je 50 posto. U dva dana nadljudski se sve napravilo. Imamo dovoljno isušivača i folije. Struje ima u 80 posto kućanstava, radi i javna rasvjeta i nadam se da ćemo do petka, subote imati sasvim drugu sliku. Samo se nadamo da neće biti kiše, rekao je.  

Istaknuo je i da je zadovoljan reakcijom mjerodavnih službi.

- Najviše trebamo građevinske inženjere i krovopokrivače. Najvažnije je da se stara kućanstva na vrijeme pokriju, oni koji imaju rođake, oni su se već pokrili, rekao je Juzbašić.

Ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede Sandra Zokić rekla je da se najprije fokusiraju na ono što je ljudima najvažnije, a to je krov nad glavom.

- Najprije se procjenjuje šteta na stambenim objektima, tu je najavljena i konkretna pomoć Vlade za općinu Bošnjaci. Što se tiče Ministarstva poljoprivrede, mi smo predložili ministru da se ide u program potpore, koji će sigurno Vlada podržati, a po uzoru na program koji smo već imali i gdje smo zapravo nadoknađivali štetu nastalu na usjevima, rekla je.

Na pitanje kad ljudi mogu očekivati potporu rekla je:

- Prijedlog sadašnjeg nacrta programa je da se prvo obrade sve nepogode od početka godine, jer moramo voditi računa i o onima koji su stradali prije, i gdje su prije proglašene elementarne nepogode u Hrvatskoj, a počevši od mraza koji se dogodio u okolici Zagreba, koji je vinogradarima napravio 100-postotnu štetu na prinosu, pa nadalje kroz ovo burno ljeto koje je tek počelo, i zapravo uzeli bi u obzir one koji unesu podatke u Registar šteta do 31. listopada za nekakav prvi val, a onda možda kad se zatvori registar 30.11., da se obrade svi korisnici koji su unijeli štete u Registar šteta, istaknula je.

U emisiji je gostovao i glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

- U nedjelju smo digli narančasto, a zatim i žuto upozorenje, da bi u ponedjeljak prijepodne digli i crvena upozorenja, ona najviša koja postoje u sustavu alarma. Možda smo kroz takav način spriječili one najteže posljedice, rekao je te objasnio što se to dogodilo.

- Imali smo jedan kraći toplinski val, koji je doveo do toga da je sama podloga bila vrlo topla, vrlo zagrijana i na to je došla hladna fronta. To su savršeni uvjeti za nastanak konvektivnih oblaka. A onda su nastali neki od najjačih tih oblaka, kumulonimbusi. Imali su obilježja superćelija, to znači da su imali vrlo jake uzlazne struje, imali su i dodatnu komponentu rotacije, dosta su se brzo kretali s područja središnje Hrvatske prema istoku Hrvatske i taj efekt s visokim strujama omogućava nastanak najvećih zrna tuče, što je i nas zateklo, rekao je.

Protugradna obrana

-  Ministarstvo poljoprivrede odgovorno je za donošenje izmjene zakona o protugradnoj obrani, dok je DHMZ provoditelj. Bilo je govora o stavljanju tog zakona izvan snage, odnosno poticaja iz Državnog hidrometeorološkog zavoda koji kažu da nema znanstvene utemeljenosti za takav tip obrane. Kad se tuča udruži s olujnim vjetrom i ostalim faktorima, nije to isto kao i prije 5, 6 godina kad neki tvrde da je protugradna obrana djelovala učinkovito. Ali tada smo imali manje ekstremne vremenske uvjete. Vratili smo se na dijalog sa zainteresiranom javnosti ne bi li to mogli decentralizirati, prebaciti na jedinice regionalne samouprave, ali od 13 županija samo 7 ima osigurana sredstva za protugradnu obranu i čini mi se da nisu svi uvjereni u tu učinkovitost, rekla je Zorić.

- Bilo bi dobro uložiti sredstva u ono što konkretno pomaže stanovništvu, a to je kod stambenih objekata u njihovu stabilnost, a kod usjeva, gdje je to moguće naravno, u zaštitne mreže. I druge načine zaštite usjeva, dodala je.

Juzbašić smatra da znanost treba utvrditi djeluje li protugradna obrana ili ne. 

- Moje mišljenje je da je padao led i prije, samo nije u ovom obliku teniske loptice. Prije su temperature bile najviše do 30 stupnjeva, a sad se već penju do 40. Imamo okolne zemlje BiH i Srbiju, koje koriste te rakete... Neka znanost to utvrdi, rekao je.

Dodao je i da danas stižu kontejneri za nekoliko osoba kojima su kuće toliko uništene da ne mogu u njima živjeti. 

A kad je riječ o procjeni štete, rekao je da će ona samo na stambenim objektima biti oko 7, 8 milijuna eura.

- Što se tiče meteorološke struke, istraživanja koja su obavljena eksperimentalno pucajući nasumično u sto oblaka, dok u drugih sto oblaka nije pucano, pokazala su da nema sustavnog efekta na količinu oborina ili da dimenzije zrna tuče i štete mogu biti čak tri puta veće. Te rezultate, moji kolege i ja pokušavamo što jasnije komunicirati građanima, županima i donositeljima odluka. Dok postoji zakon o obrani od tuče, mi ćemo ga provoditi. Hrvatski sabor ga je donio, i naša je obaveza da sve sudionike informiramo o znanstvenim spoznajama. Danas takve događaje možemo prognozirati jedan do dva dana unaprijed. Nadam se da ćemo tijekom razvoja znanosti i tehnologije moći dobiti još točnije, detaljnije i češće prognoze, te ih što prije dostavljati našim građanima i žurnim službama, rekao je Güttler.

- Na prvom mjestu, prioritet svih prioriteta je spriječiti gubitak ljudskog života. To naglašavam jer smo imali situacije i ovaj tjedan u susjednoj Crnoj Gori - dvoje ljudi je stradalo, ne od tuče, ali je od olujnog vjetra i udara groma. To su sve fenomeni koji dolaze skupa. I kad gledamo danas, prije 50 godina, ipak su ti brojevi ljudskih stradanja nešto manji, ali događaju se ekstremno češće, i to je onda izazov za cijeli sustav, i za DHMZ. Nama toplinski valovi se sada pojavljuju 3, 4 puta tijekom godine. Prije to je bilo puno rjeđe, i takve situacije su onda vrlo pogodne za razvoj nevremena, pogotovo tipa kao što smo imali u Bošnjacima, istaknuo je.

Prognoza za iduće dane i ljeto

- Sljedećih sigurno pet dana možemo očekivati stabilne vremenske uvjete. Već polako krajem sljedećeg tjedna vidimo mogućnost određenih novih oborina, ali to je predaleko da bismo imali pouzdanu prognozu, rekao je Güttler.

A kad je riječ o ljetu:

- Prognoze su za toplije ljeto od prosjeka. Nešto suše od prosjeka na širom području Hrvatske, ali lokalizirani događaji s tučom sigurno se mogu očekivati. Ne kažem da će to biti zrna dimenzija teniskih loptica, ali tuča je prirodna pojava; događala se prije 100 godina, i događat će se za 100 godina. Na nama je raditi na dvije stvari. Prvo je prilagodba klimatskim promjenama, što znači razvoj boljih materijala i izdržljivih kultura. Ne možemo rizik od šteta svesti na nulu, to nikad neće biti moguće. Europa, Hrvatska i svijet imaju još mnogo posla kako bi umjesto fosilnih goriva koja ostavljaju kemijski trag u atmosferi, poput CO2 i CH4, pronašli i primjenjivali nove izvore energije, rekao je ravnatelj DHMZ-a.