U Splitu je u četvrtak održan neformalni sastanak ministara vanjskih poslova država članica skupine EU MED9 u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, radi jačanja političkog dijaloga i koordiniranog odgovora na sigurnosne izazove u Sredozemlju.
EU MED9 je skupina koja okuplja mediteranske države članice Europske unije. Sastanak u Splitu održan je u okviru hrvatske predsjedničke skupine te je bio usmjeren na jačanje političkog dijaloga i usklađenog djelovanja država članica u odgovoru na zajedničke izazove u Sredozemlju, u sinergiji s ciljevima Pakta za Mediteran.
U fokusu sastanka bila je sigurnost pomorskih pravaca s naglaskom na sigurnost i otpornost energetskih opskrbnih lanaca, poglavito onih naftom i plinom.
Ratno stanje na Bliskom istoku usko je povezano s temom skupa te je iz Splita poslana poruka kako se sva neprijateljstva trebaju obustaviti te su svi sudionici pozdravili postignuto primirje između SAD-a i Irana te su izrazili želju da ono postane trajno što vide kao jedini način da se obustavi daljnje uništavanje civilne infrastrukture te napada na civilno stanovništvo.
Za Europu je pak od posebnog interesa to što bi održavanje primirja normaliziralo proizvodnju i transport nafte i plina od Zaljevskih zemalja putem Hormuškog tjesnaca što bi spriječilo daljnji razvoj energetske krize te val poskupljenja diljem Europe.
- Najvažnije je to što smo danas poslali jasnu poruku da je potreban što hitniji mir na Bliskom istoku. Naravno da pozdravljamo vijesti o prekidu sukoba, jer to omogućava normalizaciju pomorskog prometa koji je dosad pretrpio goleme gubitke. Otvaranje Hormuškog tjesnaca važno je za Mediteran, ali i za gospodarstvo cijeloga svijeta, poručio je Antonio Tajani, potpredsjednik Vijeća ministara Italije.
Na sastanku se također tematizirala zabrinutost oko mogućih migrantskih valova s područja zahvaćenih ratom te nove migrantske krize ako se rat ne privede kraju.
Migrantska pitanja i rute su stalna tema na sastancima skupine MED9 s obzirom na to da migrantske rute kroz Sredozemlje i dalje predstavljaju problem članicama, poglavito Italiji i Grčkoj.
Grlić Radman: S veseljem smo pozdravili postignuto primirje
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova
Gordan Grlić Radman rekao je da su globalne napetosti, osobito na Bliskom istoku, bile ključni razlog sazivanja sastanka. S obzirom na globalnu napetost, a prije svega na situaciju na Bliskom istoku, smatrali smo nužnim organizirati ovaj neformalni sastanak u Splitu, rekao je, dodavši da su glavne teme bile sigurnost na Mediteranu, energetska sigurnost i upravljanje migracijskim pritiscima.
Naglasio je potrebu jačanja koordinacije i suradnje među državama, kao i uključivanja zemalja južnog susjedstva.
- To je izuzetno važno ako želimo da zemlja, svojim zajedništvom i jačanjem infrastrukture, doprinese uspostavljanju mira i razumijevanju situacije na Bliskom istoku, kazao je.
Govoreći o aktualnim sukobima, istaknuo je kako postoji suglasnost o potrebi njihova zaustavljanja.
- Razgovarali smo o tome kako kriza na Bliskom istoku utječe na zemlje Mediterana, na Europu, odnosno na globalnoj razini. S veseljem smo pozdravili postignuto primirje između SAD-a i Irana, ali cijenimo i predanost Pakistana i drugih zemalja koje su radile na postizanju tog cilja. I dalje pozivamo sve strane na suzdržanost od sukoba kako bi se postigao trajan i potreban mir, rekao je ministar.
- Svi smo zabrinuti jer je nedopustivo da postoje civilne žrtve. Mora se poštivati međunarodno humanitarno pravo, dodao je.
Najavio je i daljnje aktivnosti u okviru hrvatskog predsjedanja, uključujući niz ministarskih sastanaka te samit u Splitu u listopadu, uz naglasak na migracije i energetiku. Istaknuo je i ulogu Hrvatske kao energetskog čvorišta, navodeći LNG terminal i JANAF te razvoj obnovljivih izvora i prometne infrastrukture.
O čemu se razgovaralo na sastanku u Splitu
Šuica: Osuđujemo napad na Libanon
Povjerenica Europske komisije za Mediteran
Dubravka Šuica ocijenila je kako je riječ o složenoj i sve važnijoj regiji.
- Mediteran uključuje i Bliski istok te zemlje Zaljeva. To je vrlo široka i kompleksna regija, rekla je, dodavši da Europska unija nastoji dodatno povezati države tog prostora.
- Mislim da je sastanak na ovoj razini logičan odgovor na sve ono što se događa u ovom trenutku, pogotovo na Bliskom istoku, ali posebno na događaje u Libanonu. Htjela bih izraziti našu osudu zbog napada na Libanon i nadamo se da će primirje uskoro zavladati i u toj zemlji, koja, čuli smo, nije dio ukupnog dogovora, a upravo je ondje najviše žrtava, kazala je Šuica.
Najavila je i izradu akcijskog plana za Mediteran s nekoliko ključnih projekata, među kojima je i uspostava mreže sveučilišta.
- To neće biti novo sveučilište, već mreža institucija diljem Mediterana koja će omogućiti povezivanje mladih, istaknula je.
Govoreći o energiji, naglasila je potencijal južnog Mediterana za razvoj obnovljivih izvora.
- Naš cilj je proizvesti jeftinu, obnovljivu energiju na jugu i uvesti je u Europsku uniju kako bismo smanjili ovisnost o fosilnim gorivima, rekla je.
Osvrnula se i na migracije, istaknuvši potrebu pripravnosti.
- Moramo biti spremni. Radimo na rješenjima za ilegalne migracije, ali i na osiguranju zakonitih i sigurnih puteva, rekla je Šuica.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!