Habijan o izboru sudaca: Očekujemo od oporbe da se ponaša konstruktivno

Dva dana uoči početka nove saborske sjednice u Banskim dvorima okupili su se partneri u vladajućoj većini. Među glavnim temama bili su izbor predsjednika Vrhovnog suda i triju sudaca Ustavnog suda. 

Habijan: Koalicijski partneri podržali povezivanje izbora u Vrhovnom i Ustavnom sudu

Ministar uprave, pravosuđa i digitalne transformacije Damir Habijan izjavio je nakon sastanka parlamentarne većine, u utorak, kako su koalicijski partneri podržali HDZ-ov model vezivanja izbora čelne osobe Vrhovnog suda s odabirom tri preostala suca Ustavnog suda.

- To je pozitivna inicijativa i rješenje koje smo ponudili i bitno je da se ta mjesta što prije popune radi funkcioniranja pravosuđa. Nadam se da će oporba nakon početne nervoze i zbunjenosti tim prijedlogom to konstruktivno prihvatiti i krenuti u razgovore, rekao je Habijan novinarima.

Upitan očekuje li da će ta tema dominirati u skorašnjem aktualnom saborskom prijepodnevu, Habijan je uzvratio kako su pitanja iz oporbe iz sjednice u sjednicu nekonstruktivna i prilično populistička te da prevladava tema na kojoj misle "ubrati određene političke poene", dok za same građane nema neke velike koristi.

- Volio bih da ovaj puta bude drugačije i da njihova pitanja budu usmjerena na to što su Vlada i pojedina ministarstva učinili iz Vladinog programa u dosadašnjem dijelu mandata. SDP-u očito nije stalo da imamo puni sastav Ustavnog suda ili mjesto predsjednika Vrhovnog suda, ocijenio je Habijan.

Dodao je kako treba demistificirati način izbora te da je jedno predlaganje i izbor ustavnih sudaca, a drugo same izabrane osobe i pitanje njezine stručnosti i kvalifikacije.

Predlaganje na takav način nije samo svojstveno samo za Republiku Hrvatsku nego i za sve zemlje zapadne demokracije. Podsjetio je da Danska i Norveška imaju mehanizam da Vlada predlaže kandidate za Ustavni sud, u Austriji Francuskoj to čine Vlada i parlament zajedno, u Njemačkoj i Portugalu parlament to čini sam zasebno. Uvijek je tu politika koja predlaže i sudjeluje u samom izboru, naglasio je. 

Nije riječ o trgovini

Jedini narativ oporbe je, ističe, da takav način predlaganja i izbora ustavnih sudaca žele prikazati kao svojevrsnu trgovinu.

To nije trgovina, nego u situaciji nepopunjenosti bitnih mjesta najvišem pravosudnom tijelu Vrhovnom sudu i Ustavnom sudu kao četvrtom stupu vlasti itekako bitno da budu popunjena. Očekujemo od oporbe da bude konstruktivna i pokaže razumijevanje za situaciju u kojoj se nalazimo, poručio je.

Upitan za komentar izjave predsjednika Udruge hrvatskih sudaca Damira Kosa koji relativizira taj prijedlog premijera Andreja Plenkovića, Habijan je rekao kako ne vidi problem da suci Vrhovnog suda Kos, Marin Mrčela ili Gordana Jalšovečki budu na čelu Vrhovnog suda te drži da bi to bilo dobro.

Podsjetio je na izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića da nikada neće predložiti suca Vrhovnog suda za njegova predsjednika te dodao kako bi bilo dobro da su neki tada reagirali i kada nije

sukladno Zakonu o sudovima zatražio mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda niti saborskog Odbora za pravosuđe. Otvara se i pitanje uloge Državnog sudbenog vijeća koji je otvorio novi poziv. Svi dionici izbora moraju do kraja biti svjesni svoje uloge i postupati 'bez fige u džepu', naglasio je Habijan.    

Piletić: Povećanje od 10 eura nije puno, ali stalno povećavamo socijalne naknade

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić poručio je u utorak da 10 eura, za koliko je povećan iznos socijalne pomoći, nije dovoljno, ali da Vlada kontinuirano radi na stalnom povećanju naknada, pa je od 2022. do danas osnovica narasla za 60 posto.

Istaknuo je kako su prošle godine u ožujku izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi povećali osnovicu zajamčene minimalne naknade (ZMN) i koeficijente.

- Nakon što smo povećali i za 2025. osnovicu za ZMN i koeficijente, osnovica puta koeficijenti koji su povećani, daju mjesečni iznos zajamčene minimalne naknade. Samo od 2022. na ovamo, uključujući i ovo povećanje, osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu narasla je za 60 posto, izjavio je Piletić nakon sastanka vladajuće koalicije u Banskom dvorima.

Potkrijepio je to i primjerima navodeći da su od 2024. za dvije odrasle, radno sposobne osobe s dvoje djece, naknadu povećali za 34 posto.

Samohranom radno sposobnom roditelju s jednim djetetom, nastavio je, naknada je rasla za 40 posto, a samohranom radno sposobnom roditelju s dvoje djece za 42 posto.

Podsjetio je i na vaučere za ugrožene kupce u sklopu vladinih mjera, koji iznose 70 eura, a sutra će na Vladi predstaviti odluku koja se tiče troškova stanovanja koji korisnicima zajamčene minimalne naknade isplaćuju jedinice lokalne samouprave, a koje sufinancira Vlada.

Naglasio je da će u ovom mandatu iznos osnovice za zajamčenu minimalnu naknadu biti minimalno 200 eura.

Upitan je li to dovoljno za život, Piletić je odgovorio kako to stalno unapređuju i da je glavna poruka kod povećanja svih vrsta naknada u sustavu socijalne skrbi, da se s jedne strane povećavaju naknade, a s druge strane smanjuje broj korisnika.

Dodao je i kako je na početku mandata ove vlade 97 tisuća osoba koristilo zajamčenu minimalnu naknadu, a danas njih 45 tisuća što je, objasnio je, posljedica stalnog unapređenja tržišta rada, provođenja aktivnih politika zapošljavanja, edukacije i prekvalifikacije.

- Vi kad pitate je li to dovoljno, naravno da to nije ono što bi mi prihvatili kao normalno, ali cilj socijalne politike u sinergiji s tržištem rada je maksimalno smanjiti broj korisnika sustava socijalne skrbi, posebno radno sposobnih, istaknuo je Piletić.

Mlinarić (DP): Bitno je da sve institucije funkcioniraju i da se izaberu najbolji ljudi

Zamjenik predsjednika DP-a Stipo Mlinarić izjavio je da njegova stranka nema neku veliku ulogu u izboru predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca, poručivši da im je jedino bitno da sve institucije funkcioniraju, da se izaberu najbolji ljudi i ne dođe do paralize sustava.

- Što se tiče predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca, DP nema neku veliku ulogu, to je dogovor SDP-a, HDZ-a i predsjednika države. Nama je bitno, u ovoj geopolitičkoj situaciji, gdje se karte miješaju iz dana u dan, da sve institucije funkcioniraju, da se izaberu najbolji ljudi i da ne bude paralize sustava, izjavio je Mlinarić uoči sastanka parlamentarne većine u Banskim dvorima.

- To je jedino što DP želi i očekuje od svih aktera, SDP-a, HDZ-a i predsjednika Republike, da budu razumni, da institucije mogu raditi svoj posao koji trebaju raditi, dodao je.

Upitan je li mu sporno vezivanje dvaju izbora, Mlinarić je odgovorio da će se u vezi s tim dogovoriti HDZ, SDP i predsjednik države, odosno po kojem principu će se izabrati najbolji ljudi da vode institucije.

Predsjednik HNS-a Krunoslav Lukačić izjavio je da bi o izboru ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda prvo volio porazgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem na sastanku vladajuće većine i onda komentirati.

- Moramo najprije čuti konkretno od premijera, kao vladajuća većina, pa onda možemo dalje komentirati, rekao je.

Upitan o imenovanju novog glavnog državnog inspektora, Lukačić je poručio kako bi to prije svega morala biti moralna osoba. 

- Vjerujem da ćemo naći takvu osobu koja će biti neokaljana i voditi inspektorat kako treba, izjavio je Lukačić.