19:10 / 19.11.2021.

Autor: Igor Rotim/Dnevnik/B.A./HRT

"Satisfakcija bi bila puno veća kada bi počinitelji strašnih zločina bili osuđeni"

Mir u duši Fanika Janko lakše bi pronašla da su krivci odgovarali pred zakonom

Mir u duši Fanika Janko lakše bi pronašla da su krivci odgovarali pred zakonom

Foto: Dnevnik / HRT

I danas tužna sjećanja na najstrašnije dane Domovinskog rata - 30 je godina prošlo od zločina u Borovu naselju i Nadinu. Mnoge žrtve i njihovi najbliži i dalje iščekuju kažnjavanje zločinaca...

Hrvatska je u godinama nakon rata liječila rane i uspostavljala sustave vlasti, dok je Srbija za to vrijeme radila sve što je mogla - što, u ostalom, i danas radi - da izbjegne krivnju za agresiju na Hrvatsku. Veliki dio glavnih krivaca i počinitelja zločina tako je prošao nekažnjeno, što preživjelim žrtvama ostavlja gorak okus u ustima, a i danas otežava suživot na ovom području. Zločini se ipak i dalje istražuju, za pokolj na Ovčari sudilo se 431 osobi, a 210 osoba je proglašeno krivima. Za one koji su osjetili snagu zla u Vukovaru za vrijeme i nakon okupacije - svakako premalo.

Pogled na lica zločinaca odgovornih za mučko ubojstvo njezina supruga i mučenje u zarobljeništvu, Faniki Janko jednako je teško i 30 godina poslije. Mir u duši lakše bi pronašla da su krivci odgovarali pred zakonom.


- Satisfakcija bi čovjeku bila puno veća kada bi ljudi koji su počinili strašne zločine bili osuđeni. Naravno da bi mi bilo lakše i da bi život i suživot u ovom gradu išli bolje, kaže.


Antuna Karaulu, vukovarskog dragovoljca, tukli su u logoru 187 dana nakon sloma obrane Vukovara. Ne zna je li netko osuđen za te zločine. Svoj je mir pronašao u treniranju mladih nogometaša na Mitnici, ali rane nisu do kraja zacijeljele.


- Nije meni stalo da meni sad neko isplati nekakav novac za odštetu, nego jednostavno želim da priznaju svoje zločine i da kažu "Da, to smo mi napravili, tu su bili logori, tu smo ubijali ljude", da jednostavno priznaju svoje zločine. Eto, to bi bila nekakva satisfakcija, kaže Karaula.


U raskoraku između težine zločina i izostanka presuda vojnom i državnom vrhu u Beogradu, oni koji su preživjeli vukovarsku tragediju od uobičajeno spore ruke pravde očekivali su ipak više.


- I pojedinačno i mi kao udruga smo pokušali na sve moguće načine. Jednostavno, Državno odvjetništvo kao da se oglušilo na sve to što smo mi njima slali i poslali kaznene prijave, kaže Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.


2018. Ravnateljstvo policije osnovalo je posebnu radnu skupinu koja i danas traži krivce za masovno ubojstvo civila i branitelja odvedenih iz vukovarske bolnice, a potom likvidiranih na Ovčari.


- Kroz tih devet kaznenih prijava obuhvaćen je 21 počinitelj koji je kazneno prijavljen, a osam osoba je uhićeno, privedeno i predano pritvorskom nadzorniku s područja Republike Hrvatske, kaže Tomislav Farkaš, voditelj Odjela za ratne zločine PU osječko-baranjske.


Na hrvatskim sudovima, u Beogradu i Haagu dio počinitelja, njih oko 200, ipak je osuđen za ratne zločine u Vukovaru. Za žrtve premalo i prekasno. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!