09:12 / 04.06.2019.

Autor: HRT

Scena nakon europskih izbora

Montaža, foto: Pixsell

Montaža, foto: Pixsell

Foto: - / PIXSELL

Još uvijek se analiziraju posljedice europskih izbora.
Još uvijek se analiziraju posljedice europskih izbora. Dok u HDZ-u još uvijek analiziraju svoj neočekivani neuspjeh, u SDP-u se na prvu čini da su zbili redove. Makar već naveliko raspravljaju o predsjedničkim izborima, pitanje je hoće li se i oko toga moći dogovoriti kao i o listi za Europski parlament. Neke manje stranke poput HSU-a i HSS-a koje su na izbore izašli na platformi Amsterdamske koalicije, sada bi se pregrupirali i vratili u SDP. Što se tiče Starta, prije nego što je "startao" napustili su ih pet članova predsjedništva. Za jednu fotelju u Europskom parlamentu ne mogu se dogovoriti članovi Živog zida pa i tamo dolazi do svađa i nesuglasica.

Ankica Mamić, komunikacijska stručnjakinja za blok IMS-a u emisiji "Dobro, jutro Hrvatska" prokomentirala je možda najnerealnije moguće kombinacije koje je ponudio HNS nakon izbora - okrupnjavanje lijevo liberalne scene u Hrvatskoj. To ne bi bilo čudno da nisu već u Vladi s HDZ-om i da nisu stranka koja je osvojila svega 2,6 posto glasova na europskim  izborima. 

- Prije svega činjenica je da se HNS pretvorio u regionalnu stranku, dakle od nekad velike nacionalne stranke oni su postali tipična regionalna stranka i to možemo vidjeti po rezultatima europskih izbora, oni su sve svoje glasove praktički dobili u trećoj izbornoj jedinici, odnosno najveći dio tih glasova dobili su u Međimurskoj županiji. Činjenica jest da bi liberalnu scenu u Hrvatskoj trebalo možda okrupniti, da je ona podijeljena između jako puno stranaka od kojih niti jedna nema adekvatnu vidljivost niti je potpuno razvidno koji je to liberalizam za koji se oni zalažu. Kada govorimo o gospodarskim liberalima, to gotovo i ne vidimo u Hrvatskoj. Kad govorimo o svjetonazorskim stvarima, onda je taj liberalni dio HNS-a zapravo završio u GLAS-u, pa je to sada opet neka nova stranka. Može li HNS okrupniti liberalnu scenu u Hrvatskoj? Ja mislim da ne može - kaže Mamić obrazlažući to mišljenjem da je riječ o sada regionalnoj stranci, a najavljuje se već i promjena predsjednika. Ivan Vrdoljak, kaže Mamić, za vrijeme mandata nije uspio dignuti bazu u svom rodnom Osijeku.


Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Za Matiju Posavca kaže da je tipičan primjer regionalnog političara, bavi se regionalnim temama i ne želi se preseliti iz Čakovca. Misli da bi za okrupnjavanje liberalne scene u Hrvatskoj ipak trebala jača politička ličnost koja bi bila u Zagrebu, a HNS bi u tom slučaju trebao biti stranka s nacionalnim dosegom.

Zanimljivo je i da bi podržali Zorana Milanovića kao eventualnog predsjedničkog kandidata. Istog onog Milanovića kojemu su rekli da neće s HDZ-om, pa kada je MOST izišao iz Vlade prešli k njemu.

- HNS ima dva ministra u HDZ-ovoj Vladi. Izabrani su s SDP-om. To je za velik dio njihovog biračkog tijela sigurno sporno, a posebno to narušava vjerodostojnost u odnosu na SDP. Kako će im SDP drugi put vjerovati? Kako im uopće itko može vjerovati? Ako ste potpisali da nećete, pa odete - kaže Mamić.

Na nacionalnoj razini krajnja desnica polučila je odličan rezultat na izborima za EP. Ruža Tomašić definitivna je pobjednica ovih izbora po preferencijskim glasovima. Među prvima koji joj je čestitao bio je Anto Đapić, koji je za nju ne tako davno govorio da je "sve, samo ne pravašica". Danas ju naziva "pravom, autentičnom pravašicom". Na ovim izborima nisu se uspjeli dogovoriti s Neovisnima, no bi li ujedinjeni predstavljali neku veću opasnost za HDZ? Zavisi kako se gleda, kaže prof. Pero Maldini, politički analitičar.


Foto: Patrik Macek/PIXSELL

- Ako govorimo o proteklim izborima, cijela RH je bila jedna izborna jedinica. U sljedećim, parlamentarnim izborima to sigurno neće biti tako zato što imamo veći broj izbornih jedinica pa će se glasovi koje određene političke opcije budu dobile potpuno na drukčiji način pretvarati u mandate u Saboru. Jedinu sličnost možda možemo vidjeti na predsjedničkim izborima, međutim u tom smislu ne govorimo o strankama, nego predsjedničkim kandidatima. Ako govorimo u tom kontekstu, malo je vjerojatno da će vodeći kandidati biti ugroženi od bilo koga drugoga, pa tako i eventualnog kandidata desnice, ako se ona uspije okupiti oko jednoga kandidata - kaže Maldini.

Ističe da je tu riječ o heterogenom, nikako homogenome sustavu, i pitanje je, kaže,  kada bi se i ujedinili - hoće li uspjeti polučiti takav rezultat.

- Treba reći i da je na ovim europskim izborima defacto Ruža Tomašić kao osoba dobila najveći broj preferencijalnih glasova među svim kandidatima, pa onda uvjetno možemo govoriti o uspjehu desnice. Jer ovdje je riječ o uspjehu jedne osobe koja je prepoznata kao jedna dosljedna političarka i koja pripada toj političkoj opciji. Ne nužno, kao što smo već vidjeli, da je ona suglasna sa svima. Utoliko više što je već spomenuti Đapić godinama s njom bio u sukobu. Ovo njegovo čestitanje i priklanjanje izbornom pobjedniku... uvijek se pobjednicima svi priklanjanju, na neki način žele time participirati u njihovoj pobjedi, a s druge strane da budu javnosti možda vidljiviji nego što su bili do tada. O Đapiću i njegovim mogućnostima govore njegovi dosadašnji uspjesi , odnosno neuspjesi.


Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Bi li Miroslav Škoro na predsjedničkim izborima mogao biti ono što je Ruža Tomašić bila sada na europskim? Teško, odgovara Maldini.

- Naime, Ruža Tomašić je političarka po formatu otkako je znamo. Za razliku od Miroslava Škore koji je zapravo zabavljač i ovo mi se čini kao zgodan eksperiment, ako će to uopće biti, pitanje je hoće li se on kandidirati. To je možda probni balon, kao što je slučaj i kod Milanovića koji se nikad nije dosad izjasnio da je predsjednički kandidat, a već se duže vremena stvaraju različite kombinacije i broje se potencijalni glasovi. Čak različite političke opcije razmatraju bi li ga podržale ili ne. Moguće da on i namjerno drži tu situaciju tako tajanstvenom i ispipava bilo javnosti, hoće li se ili neće kandidirati. Vjerojatno je sa Škorom slična situacija - kaže Maldini.

Mamić je pak uvjerena da će se Škoro kandidirati. Napominje kako ni predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović još nije najavila kandidaturu.

- Po meni Miroslav Škoro ima veliku šansu, upravo zato što ne dolazi iz politike, a i dovoljno je javna osoba da bi ga ljudi poznavali. Po meni bi on trebao biti izrazito oprezan, ako ode predesno, onda gubi šanse. Mora jako paziti tko će mu biti savjetnici i s kim će se okružiti. On je za onog kratkog trajanja njegove političke karijere dao nekoliko artikuliranih izjava o negativnom desnom spektru koji nažalost u Hrvatskoj još uvijek postoji. Mislim da on ima velike šanse i da će on ići u kandidaturu - kaže Mamić.


Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Što se tiče ljevice, spekulira se o nekoliko kandidata. Bernardića hvale da je na europskim izborima uspio zatomiti svoj ego, uspjele su se smiriti tenzije. Sada se spominju predizbori za predsjedničkog kandidata.

- Bernardića treba pohvaliti za dobru strategiju. On je na listu stavio svoja najjača imena s aspekta europske percepcije. Time je zapravo doveo sebe u poziciju da je za njega sve dobro. Da su izgubili, izgubili bi oni. Ovako su oni uspostavili dobar rezultat pa je on ispao gotovo pa pobjednik izbora. Zapravo treba konstatirati da pravi pobjednik ovih izbora nije Ruža Tomašić nego sudac Kolakušić.  SDP neće ići u predizbore, mislim da je to svima jasno. Njihovi vodeći ljudi o tome već javno govore, da bi to donijelo novo razjedinjavanje u stranci. Isto tako je činjenica da iz ovog Bernardićevog kružoka nema nijednog kandidata. Kada pogledate ljude koji su ostali vjerni Bernardiću za trajanja ovih velikih sukoba, tamo zapravo nema nikoga tko bi mogao biti nacionalno prepoznat kao potencijalni predsjednički kandidat - kaže Mamić, zaključujući da su svi izgledi da će SDP opet podržati Milanovića jer nema nikog drugog, "a koliko poznajemo Milanovića, on takvu priliku neće propustiti".

HSU i HSS sa SDP-om su imali potpisanu deklaraciju o suradnji iz 2017. godine, međutim prešli su u Amsterdamsku koaliciju. Nakon euroizbora ponovno se žele vratiti u SDP. Najavljuju se novi pregovori. Vezano za HSU, Maldini kaže da je to jedna "tipična tranzicijska, klijentelistička stranka".

- Jer je ne nalazimo nigdje u nekakvim normalnim stranačkim sustavima u smislu ideoloških ili nekih drugih podjela koje obično generiraju rascjepi u pojedinim društvima. HSU je jedna od stranaka koja je uvijek svoj partikularni interes nastojala zadovoljiti stajanjem uz vlast. To je zapravo jedini način da je nekom svojom malom, minornom podrškom, bezazlena za vlast, a u biti je njezin bitan podupiratelj.  Izjave koje je njihov čelnik nedavno dao zapravo su samo potvrda njihova klijentelističkog karaktera. Nekad nešto veća podrška njima danas je okopnjela. Umirovljenici  kao takvi nisu homogena stranka. Jedino što različite ljude u određenoj dobi kao njihove možebitne glasače vezuje je zapravo ta dob - kaže Maldini i zaključuje da će se ta stranka, ako će uopće biti relevantna, "ponašati kao što se dosad ponašala". Zbog političkog klijentelizma su i druge male stranke gubile podršku i sada su se spustile na razinu ispod izbornoga praga, dodaje.


Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL Govoreći o mogućnosti da se ljevica okupi, Maldini kaže kako je pitanje kako će se ići na sljedeće parlamentarne izbore, s obzirom na to da smo na ovim izborima imali slučajeve gdje su se pojedine stranke poželjele same okušati na političkom tržištu, da vide koliku težinu doista imaju. 

- Recimo, kada gledamo europske izbore i vidimo da su sve velike stranke pale, ne treba zaboraviti da su one pale u odnosu na nekadašnje scorove koje su imale. Ali ne kao samostalne nego u koaliciji s nizom ovih manjih stranaka. Tako su išli i SDP i HDZ. treba vidjeti hoće li se na parlamentarnim izborima formirati predizborne koalicije ili će stranke pokušati same - podsjeća.


Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Govoreći s komunikacijskog stajališta, Mamić smatra da je HDZ potpuno krivo iskomunicirao rezultat izbora.

- Naime, kada gledate izborne brojke, HDZ nije dobio bitno manje svojih glasova nego što ih je dobio u ovoj široko desnoj koaliciji. Po meni su ciljevi bili postavljeni možda ambiciozno, iako su sva relevantna istraživanja pokazivala da se HDZ približava šestom mandatu. Strategija lista je bila možda mrvicu neoprezna i mislim da je to zapravo rezultiralo ovim problemima koje imamo u HDZ-u. Je li to problem - da postoji više aspiranata na mjestu predsjednika, to možda nije loše niti za stranku niti za demokraciju. Mislim da se gospodina Stiera, Brkića i Kovača ne bi trebalo stavljati u isti kontekst. To su potpuno različite situacije. Gospodin Brkić je već dugo u sukobu s predsjednikom kao zamjenik predsjednika stranke i u javnoj sferi ima problema s tim aferama koje se oko njega vrte. Oko gospodina Kovača i gospodina Stiera još uvijek nismo vidjeli nikakve afere i oni su zapravo, rekla bih, legitimni kandidati Andreju Plenkoviću za predsjednika konzervativne stranke. Mislim da je Plenković napravio dobro što je povukao HDZ bliže centru, maknuo ga potpuno od ovih desnih opcija. Ali je trebao voditi računa o tome da su europski izbori, izbori za ljude i staviti možda imena koja bi ljudi lakše prepoznali - zaključuje Mamić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!