Venezuelu pogodio razorni seizmički dublet: Procjene govore o oko 2.000 poginulih

Stručnjaci u emisiji Otvoreno analizirali su razorne potrese u Venezueli, objasnili fenomen seizmičkog dubleta, važnost prvih 72 sata spašavanja te upozorili da procjene govore kako bi broj poginulih mogao dosegnuti oko 2 tisuće.

Katastrofalni potresi koji su pogodili Venezuelu i sravnili sa zemljom čitave gradove bili su tema emisije Otvoreno, u kojoj su gostovali seizmologinja s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Iva Dasović, voditelj Centra za potresno inženjerstvo Josip Atalić, načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju u Ravnateljstvu civilne zaštite Tomislav Marević te glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

Dasović: Riječ je o rijetkom seizmičkom dubletu

Iva Dasović pojasnila je da su Venezuelu pogodila dva vrlo snažna potresa magnitude 7,2 i 7,5 u razmaku od samo 39 sekundi.

- Budući da su se dogodili na vrlo maloj udaljenosti, u kratkom vremenskom razmaku i imaju gotovo jednak žarišni mehanizam, takve potrese nazivamo dubletima, odnosno seizmičkim blizancima, rekla je.

Istaknula je da je riječ o vrlo neuobičajenoj pojavi jer su epicentri udaljeni svega nekoliko kilometara, što će dodatno otežati znanstvenu analizu. Podsjetila je da se sjever Venezuele nalazi na dodiru Karipske i Južnoameričke tektonske ploče koje se neprestano pomiču, zbog čega je riječ o izrazito seizmički aktivnom području.

Magnituda ne raste linearno

Dasović je usporedila razorne potrese u Venezueli s petrinjskim potresom kako bi objasnila koliko razlika u magnitudi zapravo znači u oslobođenoj energiji. Podsjetila je da je petrinjski potres imao magnitudu 6,4, dok je jači potres u Venezueli dosegnuo 7,5, istaknuvši da razlika nije linearna nego logaritamska. 

Navela je kako potres magnitude 7,4 oslobađa čak 32 puta više energije od potresa magnitude 6,4, dok je potres magnitude 8,4 čak tisuću puta snažniji. Dodala je da je potres magnitude 7,5 oslobodio oko tri puta više energije od potresa magnitude 7,2, a kada bi se oba promatrala kao jedan događaj, ukupna magnituda iznosila bi između 7,6 i 7,7.

Marević: Prva 72 sata presudna su za spašavanje

Načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju u Ravnateljstvu civilne zaštite Tomislav Marević rekao je da međunarodna pomoć već pristiže u Venezuelu, dok hrvatski timovi ostaju u visokom stupnju pripravnosti.

Naglasio je kako zbog velike udaljenosti nije realno očekivati angažman hrvatskih spasilačkih timova, jer regionalni timovi i države koje raspolažu vlastitim zrakoplovima mogu reagirati znatno brže. Govoreći o spašavanju iz ruševina, istaknuo je da je prvih 72 sata najvažnije razdoblje za pronalazak preživjelih.

- Nakon tog razdoblja vjerojatnost preživljavanja znatno pada, iako postoje iznimke kada su ljudi pronađeni živi i nakon sedam dana. To su ipak rijetki slučajevi, rekao je.

Objasnio je da prve spasilačke akcije uglavnom provode građani, susjedi i lokalne službe koje izvlače površinski zatrpane osobe, dok kasnije dolaze specijalizirani međunarodni timovi za urbano traganje i spašavanje koji uz pomoć pasa i tehničke opreme tragaju za ljudima duboko zatrpanima ispod ruševina.

Marević je istaknuo da su međunarodne operacije traganja i spašavanja među najbolje organiziranim sustavima civilne zaštite. Objasnio je da postoje jasno definirane faze djelovanja te precizno određena zapovjedna struktura, zbog čega svi međunarodni timovi rade prema istim pravilima.

Marević je potvrdio da je u sklopu Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu u Venezuelu upućeno osam međunarodnih timova za traganje i spašavanje u ruševinama. Uz njih stiže i jedna terenska bolnica koja će pružati potporu postojećoj lokalnoj bolnici te tim za telekomunikacije.

Dodao je da, unatoč razmjerima katastrofe, osnovne komunikacijske mreže u Venezueli još uvijek funkcioniraju, što uvelike olakšava koordinaciju međunarodne pomoći.

Atalić: Poštivanje propisa najbolja je zaštita

Josip Atalić poručio je da se svijest građana o potresnoj sigurnosti uvijek pojača nakon velikih katastrofa, ali s vremenom ponovno slabi. Zato smatra da stručnjaci moraju kontinuirano upozoravati na rizike i educirati javnost.

Podsjetio je da su se nakon potresa u Albaniji i Petrinji stručnjaci odlučili više uključivati u medije kako bi svoje znanje približili građanima i pridonijeli sigurnijoj gradnji. Atalić je upozorio da građani često samostalno interveniraju na konstrukciji svojih kuća i stanova, pri čemu zanemaruju pravila struke.

Kao primjer naveo je rušenje nosivih zidova radi estetskih zahvata te priznao da je i sam tek nakon petrinjskog potresa pričvrstio ormare za zid. Istaknuo je kako građevinska struka u Hrvatskoj danas raspolaže znanjem i propisima koji mogu osigurati otpornost zgrada na potrese, ali samo ako se oni dosljedno primjenjuju.

Dodao je da je zato potrebna kvalitetnija kontrola gradnje te uvođenje seizmičkog certifikata koji bi dodatno podigao sigurnost građevina.

U Venezueli bi moglo biti oko dvije tisuće poginulih

Govoreći o razmjerima katastrofe u Venezueli, Atalić je objasnio da međunarodni stručnjaci iz organizacije Global Earthquake Model odmah nakon potresa izrađuju procjene koje služe za planiranje spasilačkih i humanitarnih operacija.

- Ti modeli ne procjenjuju samo broj žrtava. Oni pomažu odrediti koliko će trebati spasilačkih timova, kontejnera, privremenog smještaja i drugih resursa na terenu, rekao je.

Na pitanje o mogućem broju poginulih prenio je procjene međunarodnih stručnjaka: "Prva procjena bila je između dvije i osam tisuća poginulih, ali kolega koji je radio analize rekao mi je da osobno procjenjuje kako bi konačan broj mogao biti oko dvije tisuće mrtvih2.

Tucaković: Pripreme za sezonu pokazale su se učinkovitima

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković rekao je da u Hrvatskoj trenutačno nema aktivnih požara te da je tijekom dana uspješno ugašen požar koji se iz Crne Gore proširio na područje Konavala.

Istaknuo je kako je protupožarna sezona započela nakon opsežnih priprema i analize iskustava iz prethodnih godina. Posebna pozornost sada je usmjerena na rješavanje problema zapuštenih parcela koje predstavljaju povećan rizik za izbijanje i širenje požara.

Podsjetio je da su veliki požari posljednjih godina pokazali koliko je važna koordinacija svih službi, naglasivši da su prošlogodišnje evakuacije u Splitsko-dalmatinskoj županiji provedene bez ljudskih žrtava.

Svi kanaderi spremni za protupožarnu sezonu

Govoreći o zračnim snagama, Tucaković je rekao da je iznimno zadovoljan njihovom spremnošću te pohvalio Ministarstvo obrane, Zrakoplovno-tehnički centar, pilote i sve sudionike sustava koji su omogućili punu operativnost flote.

- Imali smo nedavno situaciju da je svih šest kanadera zajedno s dva Air Tractora gasilo požar. Danas su djelovala dva zrakoplova, ovisno o potrebama, ali svakodnevno imamo pripravnost četiri kanadera, rekao je.

Dodao je da je trenutačna operativna spremnost svih šest kanadera i svih šest Air Tractora te da Hrvatska, osim vlastitih potreba, mora osigurati i dva kanadera u pripravnosti za potrebe Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu.

Atalić: Građevine hitnih službi moraju ostati funkcionalne i nakon potresa

Voditelj Centra za potresno inženjerstvo Josip Atalić rekao je da zajedno s vatrogascima provodi projekt procjene rizika za građevine u kojima su smještene vatrogasne postrojbe, kako bi se utvrdilo hoće li u slučaju katastrofe moći normalno djelovati.

- Radimo procjene rizika za građevine u kojima su smještene vatrogasne službe kako bismo znali hoće li nakon neke nepogode moći izići na teren i hoće li sva oprema biti raspoloživa, rekao je Atalić.

Dodao je da se pritom koriste alati međunarodne organizacije Global Earthquake Model (GEM), čiji stručnjaci upravo izrađuju procjene posljedica potresa u Venezueli. Nadam se da ćemo to znanje uspjeti implementirati u naš sustav, rekao je.

Marević: Na potres se ne može utjecati, ali na posljedice može

Tomislav Marević ocijenio je da Hrvatska kontinuirano unapređuje sustav pripravnosti na katastrofe kroz europske projekte i razvoj novih tehnologija. Istaknuo je kako klimatske promjene donose sve više požara i poplava, ali da je kod potresa najvažnija prevencija.

- Kad govorimo o spašavanju ljudi iz ruševina, tada smo već zakasnili. Potres je prirodna pojava od koje se gotovo u potpunosti možemo zaštititi ako gradimo kvalitetno i živimo u sigurnim građevinama, rekao je Marević.

Kao primjer naveo je Japan, gdje strogi građevinski standardi omogućuju da i vrlo snažni potresi prođu s minimalnim posljedicama. Dodao je da je važno imati plan postupanja u slučaju potresa, osnovne zalihe vode, baterijsku svjetiljku i radio, ali i znati kako reagirati tijekom podrhtavanja.

- Ljudi često u panici istrčavaju iz zgrade i tada mogu stradati od dijelova koji padaju s objekata. Važno je zaštititi se unutar građevine i vjerovati konstrukciji ako je građena prema pravilima, rekao je. 

Zaključio je kako je tragedija upravo u tome što se velik broj posljedica potresa može spriječiti kvalitetnom gradnjom i odgovornim odnosom prema sigurnosti.

Dasović: Najveći potres u Hrvatskoj bio je dubrovačka trešnja iz 1667.

Seizmologinja Iva Dasović rekla je da je najjači potres za koji postoje pouzdani povijesni podaci na području Hrvatske velika dubrovačka trešnja iz 1667. godine.

- Magnitudu ne možemo točno odrediti jer tada nisu postojali instrumenti, ali na temelju razmjera štete procjenjujemo da je bila oko 6,9 do 7. Ako se takav potres dogodio jednom, moramo računati da se nešto slično može dogoditi ponovno, rekla je.

Istaknula je da znanstvenici kroz istraživačke projekte pokušavaju utvrditi koji je rasjed izazvao taj potres te da je trenutačno najizgledniji kandidat rasjed ispod mora, u blizini Dubrovnika. To nam omogućuje da procijenimo kakvo podrhtavanje tla možemo očekivati ako se sličan potres ponovno dogodi, objasnila je.

Najugroženiji su jug Hrvatske, riječko i zagrebačko područje

Dasović je naglasila da Dubrovnik nije jedino seizmički ugroženo područje u Hrvatskoj.

- Najveći seizmički rizik imaju šire dubrovačko područje, dolina Neretve i područje prema Imotskom. Tu su i Ston, gdje su zabilježeni snažni potresi 1850. i 1996. godine, te unutrašnjost Dalmacije, uključujući područje Imotskog, rekla je.

Dodala je da među najugroženija područja spadaju i riječko epicentralno područje, koje se proteže od Ilirske Bistrice preko Vinodola do Senja, zatim šire zagrebačko područje te područje Pokuplja i Banovine prema Banjoj Luci.

Lika je, prema dosadašnjim podacima, relativno mirna, ali to ne znači da je potpuno sigurna, kazala je. Govoreći o najsigurnijim dijelovima Hrvatske, Dasović je izdvojila Istru.

Upozorila je da ni istočni dio Hrvatske nije bez rizika, podsjetivši na povijesne potrese u Baranji i na području Dilja. Zaključila je da je gotovo cijela Hrvatska seizmički aktivna te da je kvalitetna gradnja ključna za smanjenje posljedica budućih potresa.