Seksualno uznemiravanje na fakultetima: "Prevladavaju prijave bivših studentica i studenata"

Prije godinu dana žene iz cijele regije povezale su se kroz mučne priče i svjedočanstva o seksualnom uznemiravanju i zlostavljanju kako bi potaknule zakonske promjene i odgovornost počinitelja. Pokret "Nisam tražila" iznio je na svjetlo dana mučne priče zlostavljanja u obiteljskom okruženju, fakultetu i na radnom mjestu.  

Novinarka Telegrama Dora Kršul protekle godine pisala je o problemu seksualnog uznemiravanja na zagrebačkim fakultetima, otvorivši neke važne priče i pitanja, nakon čega su se - kaže - dogodile "iskre" promjena na pojedinim fakultetima.

U razgovoru za Studio 4 HTV-a spomenula je istaknuti slučaj na Veterinarskom fakultetu koji je, kaže, zasad jedini rezultirao otkazom prijavljenog nastavnika. No, ne vidi da se Sveučilište u Zagrebu odnosno rektorat u posljednjih godinu dana odlučio ozbiljno razračunati po ovom pitanju.

Od kraja siječnja 2021., kada je krenula inicijativa "Nismo tražile", najprije u Sarajevu i Beogradu, a potom i u Hrvatskoj, pojavio se niz prijava. Prve prijave ticale su se Akademije dramskih umjetnosti (ADU), a objelodanjene su putem društvenih mreža. U ovom trenutku je preko stotinu prijava na desetak sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, kazala je za Studio 4 HTV-a bivša dekanica Akademije dramskih umjetnosti (ADU) Franka Perković Gamulin.

Osnovana je radna skupina koja se bavila unapređenjem sveučilišnog sustava prijava seksualnog nasilja i raznih oblika seksualnog uznemiravanja. 

- Ta radna skupina tvrdi da se mnoge prijaviteljice, odnosno prijavitelji zbog nepovjerenja u sustav ne odlučuju na prijave - kaže Perković Gamulin.

Pišući o ovoj temi, Dora Kršul razgovarala je sa ženama koje su tijekom studija prošle situacije seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja. Zbog toga je, kaže, bilo prozivki i napada.

Telegram je krajem siječnja, kaže Kršul, otkrio najistaknutiji slučaj u priči oko uznemiravanja na Zagrebačkom sveučilištu, a riječ je o profesoru emeritusu kojega je aktualni rektor Damir Boras  - napominje Kršul - "sam predložio za emerituru nakon što je znao za najmanje jedan prijavljeni slučaj odnosno izjavu jedne bivše studentice koja je tog profesora optužila za višegodišnje uznemiravanje".

- Kada smo objavili tu priču, potkrijepljenu dokazima da je rektor za to znao, stigla je reakcija iz rektorata gdje se Telegram i mene osobno prozvalo za nekakav komplot sa žrtvom uznemiravanja kako bismo naštetili ugledu Zagrebačkog sveučilišta i rektora - kazala je Kršul dodavši kako su se nakon otkrića tog slučaja Telegramu javile još četiri žene koje su imale svoje priče oko istog profesora.

- Te priče, kako smo slagali mozaik, datiraju najdalje otprije 20 godina, a najrecentnije u razdoblje od profesorovog umirovljenja oko 2018. godine, kazala je dodavši kako od tih priča ne namjeravaju odustati. 

Perković Gamulin kaže kako su se neke prijave odnosile i na razdoblja od prije 10, 20 godina.

- Samo na ADU-u imamo prijavu koja datira iz 1995. godine. Doduše, radi se prijavi jedne kolegice koja se događala izvan akademskih krugova. Na čitavom sveučilištu prevladavaju prijave bivših studentica, odnosno studenata. Dvadeset i tri slučaja su iz nekog prošlog vremena, a 15 je recentnih slučajeva. To govori o tome da se tema dugo prešućivala i da su žrtve čekale jako dugo da se jave, većina ih je anonimnih, kaže Perković Gamulin. 

Ističe kako ne postoje protokoli niti strukture koje bi se bavile tim prijavama. Ne postoji generalna platforma koja bi osigurala da sve sastavnice sveučilišta u RH postupaju na isti način, da se osigura anonimnost prijaviteljicama i prijaviteljima te da ih se zaštiti i da im se osigura psihološka podrška. 

Dora Kršul dodaje kako izvješće radne skupine pod vodstvom profesora Pravnog fakulteta Željka Potočnjaka sadrži 12 konkretnih preporuka što bi na Sveučilištu trebalo učiniti da se taj sustav osnaži. 

- Rektoru Borasu sam direktno postavila pitanje hoće li poduzeti nešto po pitanju izvješća profesora Potočnjaka, odgovor nisam dobila - kaže Kršul.

Puno je više slučajeva nego što ih je prijavljeno, ustvrdila je Kršul, dotaknuvši se i novog pokreta - "Nisam prijavila" u sklopu kojega žene objašnjavaju zašto nisu prijavile seksualno nasilje za kojega kaže da i on u konačnici ilustrira neefikasnost sustava.

Pogledajte cijeli razgovor: