Selak Bagarić: Edukacija i kontekst važniji od zabrana

Djeca i mladi u prosjeku provode oko tri sata dnevno koristeći mobitel, što može imati ozbiljne posljedice po njihovo zdravlje. O toj problematici detaljnije je bilo govora i u središnjem Dnevniku HTV-a.

Ljudi često misle da su djeca mali odrasli. Zapravo mozak potpuno drugačije funkcionira kod jednog adolescenta. Možemo ga usporediti s jednim izrazito jakim automobilom, s jakim motorom i vrlo slabim kočnicama, kazala je klinička psihologinja Ella Selak Bagarić.

Istaknula je da algoritme stvaraju stručnjaci iz različitih područja s ciljem da budu što primamljiviji djeci i mladima.

- Algoritme kreiraju vrhunski stručnjaci za milijarderske kompanije, u kojima rade i psiholozi i neuroznanstvenici. Oni rade sve da nađu način da svjesnu kontrolu djeteta zaobiđu. I to je bitka koju adolescent ili dijete ne mogu sami voditi, rekla je.

Apostrofirala je mehanizme digitalne ovisnosti kod djece i manipulativnost kreiranog sadržaja.

 To je doista pitanje toga da se dijete uvlači u jedan ovisnički krug gdje se javljaju dopaminski sustavi, sustav nagrađivanja. Djeca nemaju svijest da su provela tri sata "skrolajući" sadržaj koji je kreiran, vrlo su manipulativno kreirani da zadrže njihovu pažnju.

Selak Bagarić: Dati kontekst, ne samo zabranu

Upitana jesu li zabrane potencijalno rješenje i kako dotičnu problematiku rješavati, napominje kako roditelj ne može u cijelom procesu biti sam te da zabrane bez edukacijskog elementa nisu solucija.

- Roditelj ne može sam. Dakle, roditelj danas, uz svu dobru volju, ne može biti policajac 24 sata dnevno i voditi računa je li mu dijete ili nije na društvenim mrežama. Represija sama kao takva pokazala je da neće funkcionirati bez  edukacije, bez učenja socio-emocionalnih vještina, bez edukacije o zdravom korištenju i rizicima na društvenim mrežama, navela je.

- Roditeljima treba država dati podršku. Ja sam za to da djeci damo zdravu alternativu, istaknula je.

Napomenula je i važnost konteksta.

- Naravno da ako dijete vidi da mama i tata sve vrijeme "skrolaju", uče po modelu. Vide da je to nešto što je normalizirano. Ali važan je kontekst. Danas roditelji odgovaraju i na mailove. Pa će reći da  moraju odgovoriti na mail, ali da će se poslije toga igrati s djetetom. Dati neki kontekst, ali ne samo zabranu, pojašnjava.

Izglasanu Rezoluciju Europskog parlamenta kojom se od Europske komisije traži zabrana pristupa društvenim mrežama osobama mlađima od 16 godina smatra preuzimanjem odgovornosti države u određenom smislu, ali ne i kao alternativu.

- To znači da država preuzima do jedne mjere odgovornost, ali ne da je alternativa. Alternativa mora biti što ćemo s djecom, gdje će oni zapravo učiti i vježbati socijalne vještine ako ih nemaju, poručuje.

- Ako pružimo kvalitetno odrastanje i jedno ispunjeno djetinjstvo, onda mislim da djeca uglavnom to prihvate. Ali ako ih pustimo i kažemo zabranjene su društvene mreže, a vi svoje slobodno vrijeme ispunite kako znate i umijete, ta djeca nemaju socijalne vještine i nemaju prijatelje, onda se bojim da nećemo puno postići, zaključila je Selak Bagarić.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: