Sever: Bila su to časna i teška vremena

Krešimir Sever, koji je nakon 25 godina napustio čelno mjesto Nezavisnih hrvatskih sindikata, u Studiju 4 prisjetio se početaka sindikalnog djelovanja u Hrvatskoj, kako su im mnogi prognozirali propast, a sada je u NHS-u više od 80.000 članova. Naglasio je da su to bila časna vremena. Rekao je i da je, mimo svih očekivanja, gorak okus u ustima ostavila Milanovićeva vlada, koja je donijela najveće promjene u Zakonu o radu. 

Sever je rekao da je emotivno bilo na redovitom Saboru Nezavisnih hrvatskih sindikata, kojim je obilježeno i 25 godina rada NHS-a i na kojemu je izabran novi predsjednik, Darije Hanzalek. Prisjetio se početaka NHS-a, rekavši da su u pripreme počele gotovo godinu dana prije Osnivačkog sabora, a kada su osnovani, mnogi su im prognozirali propast.

- Postojale su već velike, etablirane središnjice, a mi smo krenuli svojim putem. Uvijek smo bili neovisni i nismo bježali od svojih odgovornosti, ali nismo se ni zalijetali. Došli smo, čini mi se, do jedne razine koja nas svakako drži negdje u samom vrhu sindikalizma u Hrvatskoj, rekao je i naglasio da NHS čine izuzetno kvalitetni ljudi, ističući glavnu tajnicu Mariju Hanževački.

- Kad čovjek pogleda sve to skupa, sve te godine, sve te prosvjede, štrajkove, organizacije, pregovore, dogovore, sudjelovanja u različitim aktivnostima, donošenja zakona, propisa, susrete s vama novinarima cijeli niz godina - to su mi također jedna od boljih iskustava, rekao je i naglasio kako nema loših iskustava u susretima s novinarima. U trenutku kada treba to "prerezati", to nije lako, ali pozitivna nabijenost svih tih minulih godina, svakako oblikuje čovjeka.

Privukao ga sindikalizam u vrijeme prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj

Na pitanje što mu je bilo najteže, rekao je da su to bili sami počeci stvaranja sindikata. Na početku nije imao visoko mišljenje o sindikatima, a kada su bili prvi demokratski izbori u Hrvatskoj, poželio se i on uključiti te je na nagovor župnika krenuo u sindikalizam. Prošao je brojne edukacije o sindikatima. Prisjetio se teških vremena rata i istovremeno stvaranja borbe za radnička prava. 

- To su bila teška vremena - na jednoj strani ta silna agresija na Republiku Hrvatsku, a na drugoj strani mi pokušavamo nešto učiniti i za radništvo usporedno, jer smo htjeli graditi novo društvo na svim njegovim nogama, ne samo na nekim dijelovima. Mnogi su tada sindikalizam poistovjećivali s komunističkom partijom do 1990. godine. Kada smo tek započeli kolektivno pregovaranje, moram priznati da su u tom novom sindikalizmu do mene došli pojmovi kolektivnog pregovaranja, kolektivnih ugovora. Nisam ni znao što je to doista. Zajednički smo učili. A kad smo počeli i javnije promicati kolektivno pregovaranje, mnogi su nam od tada aktualnih političara prigovarali da želimo vratiti  jugoslavenski kolektivizam natrag u hrvatsko društvo koje se tek Jugoslavije oslobodilo. Morali smo istovremeno i prema van i prema unutra djelovati, djelovati na dio starih sindikalista koji su se teško mirili s promjenama, s ljudima koji se trebaju nanovo učlanjivati, rekao je među ostalim.

Kako je Sever ocijenio suradnju s vladama?

S nostalgijom i tugom Sever se prisjeća entuzijazma i strasti iz tog vremena. Rekao je da je gorak okus u ustima ostavila Milanovićeva vlada, koja je donijela najveće promjene u Zakonu o radu. Za vrijeme Sanadera neke su se stvari pomaknule u GSV-u, a za vrijeme Jadranke Kosor neke su stvari stale.

- Milanovićeva vlada ponovno je išla u promjene, ali je kroz jedan drugi zakon mijenjala neke odredbe u Zakonu o radu, što je također neprihvatljivo. Tako da ispada da zapravo smo najgore tada prolazili, rekao je.

Zaključio je da je Hrvatskoj očito potrebno dulje razdoblje kako bi i sami ministri i same vlasti neke stvari naučili.

- Čini se da i Plenkovićeva vlada zapravo iz vlade u vladu napreduje u razumijevanju nužnosti socijalnog dijaloga, a to opet ovisi od ministarstva do ministarstva. Želim vjerovati da ćemo na kraju uistinu uspjeti nešto što je hrvatskom društvu nužno. To je i natjerati Hrvatsku udrugu poslodavaca na pregovaranje. Ona vrlo često samo zagovara javno kolektivno pregovaranje, a u stvarnosti vrlo često bježi od toga. Bilo da je riječ o informacijsko-komunikacijskom sektoru, bilo da je riječ o nekim drugim sektorima, tu se izbjegava gdje god se može. U financijskom sektoru, u bankarstvu banke tek pojedinačno pregovaraju, ne žele za cijeli sektor, kazao je među ostalim Krešimir Sever.

Iza njega, dodao je, ostaje solidna financijska podloga, sindikati mogu voditi štrajkove i prosvjede, no naglašava da ipak treba pregovarati, pa će mudra vlada i poslodavci htjeti sjesti za stol, dogovarati stvari radi boljitka zemlje, a  poslodavci bi taj dio trebali razumjeti.

- Vrijeme iza nas je časno, osigurana je snažna, dobra središnjica, treba nastaviti, poručio je.