15:46 / 27.10.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/IMS/HRT

Shvaćaju li građani da je održavanje najbolji način zaštite od propadanja?

"Jutarnji kolegij"

"Jutarnji kolegij"

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

U rubrici "Jutarnju kolegij" emisije Dobro jutro, Hrvatska, bilo je riječi o važnosti održavanja, odnosno, shvaćaju li građani da je održavanje najbolji način zaštite od propadanja primjerice raznih objekata ili infrastrukture. O tome su govorili Renato Petek, zastupnik u Skupštini Grada Zagreba; Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Davor Škrlec s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Održavanjem se stvari najbolje mogu zaštititi od propadanja, te se tako kasnije mogu nadograđivati i dalje razvijati. U Hrvatskoj je, nažalost, često slučaj da se pusti da nešto propadne, da bi se kasnije gradilo nešto novo i pritom se podijelio novac – kao što je to nedavan slušaj s pucanjem cjevovoda u Zagrebu.

Petek kaže da je situacija, što se tiče vodovodnih struktura, iznimno kompleksna jer se u njih nije dovoljno ulagalo.

- Kad se dogodi ovakvi incidenti s pucanjem cjevovoda, onda se prisjetimo malo razmišljati o tome. Vidimo iz izvještaja da se nije dovoljno ulagalo, da su postojala sredstva koja su trebala biti uložena, pa su bila prenamijenjena i potrošena na nešto drugo, rekao je.

Objasnio je da se godišnje održava samo 13 km zagrebačke vodovodne mreže, od ukupno 3.000.

- Ispod je standarda da bi taj sustav bio redovno održavan, napominje i dodaje kako su gubici u vodovodnoj mreži preko 52%, odnosno oko 100.000 € dnevno, što je iznad svjetskog i europskog prosjeka – najbolje zemlje EU-a imaju gubitke 10-15 posto.

Petek kaže kako će na kraju troškovi ukupne vode koja se crpi, uključujući enormne gubitke, direktno ili indirektno doći na naplatu potrošačima koji već plaćaju infrastrukturu koja se ne održava.

- Crpljenu vodu koju Zagreb ima, i koja je vrlo dobre kvalitete, ćemo uskoro početi plaćati prema količini crpljene vode. Politika ili gradonačelnik može odlučiti da će to platiti iz sredstava proračuna, da se teret ne prebaci potpuno na korisnike, jer oni nisu niti odgovorni za to, objašnjava.

Kaže kako bi se, prema procjenama stručnjaka, trebalo ulagati 4 do 5 milijardi kuna samo u vodovod, kroz 10 do 15 godina, kako bi se vodovodna infrastruktura u Zagrebu obnovila.

- Svi znamo da politički mandat traje 4 godine, i često političari znaju prenamijeniti sredstva i reći ulagat ćemo u nešto što će građanima biti vidljivo, a ovo ispod zemlje ćemo popraviti kad to toga dođe, kaže Petek.

Marčetić se slaže i dodaje da je kod političke odgovornosti riječ o percepciji javnosti i povjerenju građana prema političarima i institucijama.

- Ono što je najgore od svega je što politika razmišlja kratkoročno, jer to nije popularno i građani to ne vide. Mi još živimo u nekoj vrsti političke patrimonijalne kulture – tu se događa da u našoj javnoj upravi rade razni ljudi. Previše je politike u svemu, nema dovoljno stručnjaka iz više razloga. Jedan je taj što se često ne bira prema 'merit' kriteriju, bez obzira na to što postoje dobri zakoni. Ako imate političara koji o tome odlučuje, odnosno nekoga na vrhu, to će zlouporabiti, dodala je.

Postoje i individualni slučajevi, poput onog kada je bivši ministar gospodarstva potpisao ugovor za privilegiranu cijenu struje iz obnovljivih izvora, i to netom prije isteka svog mandata. Kaznenog progona nije bilo, te se postavlja pitanje gdje je tu zakonska odgovornost.

- Tu sad vučemo jako puno stvari – zakonsku odgovornost, neučinkovito pravosuđe, nemamo dobar sustav nadzora niti sankcija – sankcije su preblage, mislim da bi trebale biti veće. U jednom slučaju isti skandal može povući strašne posljedice, a u drugom će ta osoba kasnije još biti i nagrađena - to puno ovisi o društvenom kontekstu. Po meni je osnovno pitanje osobno poštenje, dakle kada ste vi na javnoj funkciji tada morate znati da radite za javnost i trebate raditi za javni interes, a ne svoj osobni ili partikularni interes neke kompanije ili stranke, smatra Marčetić.

Škrlec smatra da bi se takav slučaj teško dogodio u nekoj drugoj uređenoj državi EU.

- Kod nas postoji još jedno tijelo koje nikako ne spominje, a to je energetska regulatorna agencija, koja bi trebala biti nezavisna od politike. Interesantno je što je ona prije stupanja pravilnika na snagu imala veći broj sjednica nego u ostatku godine na kojima je odobravala te projekte, što je vjerojatno bio rezultat političkog pritiska. Dakle mi nemamo neovisnost energetske regulatorne agencije od politike i to je problem u svim našim regulatornim tijelima, ističe i dodaje kako je električna mreža u Hrvatskoj na zadovoljavajućoj razini.

- Nije svaki gubitak opskrbe vezan uz nešto što se događa u energetskom sustavu, već može biti i vezan i uz sustav koji koristimo za nekakvo uspostavljanje veza odnosno komunikaciju. Što se tiče održavanja - kada gledamo prijenosnu mrežu tu postoji velika razina odgovornosti i još prije nekih dvadeset godina u suradnji s FER-om se razvio informacijski sustav upravo za planiranje i održavanje kako samih elemenata tako i transformacijskih stanica, i taj se program poštuje, rekao je.

Hrvatska se u skladu s EU propisima sve više okreće obnovljivim izvorima energije, a Škrlec objašnjava kako će se to odraziti na opskrbu električnom energijom.

- Mi smo na FER-u još prije deset godina tvrdili da ograničenje koje je tada bilo ne stoji, da se puno više može prihvatiti u naš sustav, i to se sad pokazalo točnim. Došli smo negdje skoro pa blizu te granice i sustav funkcionira bez problema. Moramo biti svjesni da Hrvatska ima veliki udio i iz hidroelektrana, koje su velika ispomoć kod balansiranja. Međutim, rekao bih da naša Vlada ne čini dovoljno i da bi trebala imati jasan politički cilj ulaska u napredne mreže kako bi se osigurao prihod obnovljivih izvora energije, objasnio je.

Kad je riječ o stanju vodovoda grad Zagreb je 2013. podigao kredit od 2.3 milijarde kuna za obnovu vodovodne mreže, no navodno se ta mreža nije obnavljala već se novac preusmjerio na nešto drugo.

- To je istina, ja sam istraživao tu temu i želio sam saznati o čemu se radi. Zagrebački holding se u tom trenutku zadužio plasmanom obveznica, a gradonačelnik i njegovi suradnici su rekli da se zadužujemo kako bi se obnovila plinska, vodovodna i kanalizacijska mreža. No, iz izvještaja smo vidjeli da te obnove nije bilo – iz nekih internih dokumenata ispada da je konkretno na održavanje vodovodne mreže utrošeno manje od 2 posto od tih 2.3 milijarde kuna, koje mi još uopće nismo otplatili, mi smo samo otplatili kamate, naglasio je Petek. 

Marčetić kaže kako je takav slučaj nemoguć u uređenom društvu, što očito u Hrvatskoj nije slučaj.

- Kako je moguće da gradonačelnik jednog grada bude optužen i kažnjen za korupciju, i onda ponovno izabran na sljedećim izborima?, pita ogorčeno i dodaje: "U takvim situacijama praktički radite neću reći veleizdaju, ali vi ste pronevjerili javne novce – pravosuđe je zakazalo, to je cijeli jedan sklop onih koji su zakazali."

Još jedan nerealizirani projekt je onaj zagrebačke žičare za koji se više puta nabavljao dodatan novac, ali žičara još nije u funkciji.

- Ja mislim da ovdje nije toliko riječ o zakonu koliko o struci. Mi u Hrvatskoj nemamo javne menadžere, ljude koji stvarno rade to zato što znaju i koji su odgovorni za rezultat, nego imamo političare koji rade to za svoje političke bodove. Po meni je jedan od najvećih problema što ljudi nisu u stanju sagledati cijelu priču, rekao je Marčetić.

Petek je dodao da "općenito imamo nedostatak političke kulture, ali i fiskalne odgovornosti".

- Ja razumijem da kada glasam za nešto, onda bih očekivao da gradonačelnik to provodi i potroši novac prema proračunu i po stavkama za koje smo glasali. Ni država nije potpuno regulirala fiskalnu odgovornost – primjerice, nama su proračuni znali biti dokumenti na papiru kojih se nitko nije pridržavao, zaključio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!