U Hrvatskoj postoji više od 350 mjesta na kojima su osobe lišene slobode ili im je ograničeno kretanje, a neki zatvorenici mjesecima čekaju liječnički pregled ili popravak zuba, upozorila je u petak pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
23.10.2026.
12:11
Autor: Pe.F./HRT/Hina
U Hrvatskoj postoji više od 350 mjesta na kojima su osobe lišene slobode ili im je ograničeno kretanje, a neki zatvorenici mjesecima čekaju liječnički pregled ili popravak zuba, upozorila je u petak pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
- Govorimo o ljudima koji u bolovima mjesecima čekaju na popravak zuba ili na liječnički pregled jer su smješteni u zatvorskom sustavu i nemaju drugu opciju, rekla je Šimonović Einwalter na međunarodnoj konferenciji "Zaštita osoba lišenih slobode" održanoj u petak u Zagrebu.
Pritom je upozorila na uvjete u kojima pet do sedam zatvorenika dijeli prostoriju u kojoj jedu i obavljaju nuždu. Istaknula je da osobe lišene slobode imaju ograničene mogućnosti utjecati na ostvarivanje svojih prava te da je zato nužan neovisan nadzor.
- Daleko od očiju, daleko od srca, rekla je pravobraniteljica i upozorila da su osobe lišene slobode često udaljene od društva, zbog čega postoji manji pritisak javnosti da se njihova prava štite. Naglasila je da ljudska prava pripadaju svima, neovisno o tome zbog čega im je oduzeta sloboda.
Navela je da je u zatvorima najveći problem prenapučenost, dok se u psihijatrijskim ustanovama pitanja odnose na prisilni smještaj, razumijevanje pristanka i primjenu mjera prisile. U domovima za starije, upozorila je, uvjeti ponekad nisu dostojanstveni, nego su i kažnjavajući. Zajednički problem svih sustava je nedostatak djelatnika i teški uvjeti rada, što utječe i na ostvarivanje prava korisnika.
Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac rekao je da 15. obljetnica Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja (NPM) nije samo godišnjica propisa, nego i "obljetnica odluke koju je država zakonom preuzela izravno odgovornost za ljude koje je lišila slobode i stavila pod svoj neposredni nadzor".
Pupovac je upozorio i da se izvješće o radu Nacionalnog preventivnog mehanizma ne razmatra u redovitoj saborskoj proceduri niti se o njemu raspravlja na plenarnoj sjednici. Zbog toga se, rekao je, o problemima osoba na koje se NPM odnosi nedovoljno čuje u instituciji koja bi trebala pridonijeti njihovoj zaštiti.
- To nije samo tehnička povjerenost, to je okolnost zbog koje se o ovom važnom pitanju nedovoljno čuje na mjestu gdje bi se trebalo čuti, kazao je Pupovac, pozvavši na punu suradnju i podršku radu preventivnog mehanizma.
Alan Mitchell iz Europskog odbora za sprečavanje mučenja upozorio je na izazove s kojima se Europa suočava te na rizik od demokratskog nazadovanja u nizu država članica Vijeća Europe.
- Mislim da je sve važnije da glas preventivnih nadzornih tijela, kao što su hrvatski NPM i NPM-ovi diljem europske regije, uz podršku Europskog odbora za sprečavanje mučenja, udvostruče svoje napore kako bi osigurali da se svim osobama koje su lišene slobode poštuju njihova temeljna prava, rekao je Mitchell.
Fakultativni protokol uz Konvenciju UN-a protiv mučenja uspostavlja sustav međunarodnog i nacionalnog preventivnog nadzora, a Hrvatska je mandat Nacionalnog preventivnog mehanizma povjerila instituciji pučke pravobraniteljice 2012. godine.
Konferenciju "Zaštita osoba lišenih slobode: 20 godina OPCAT-a i 15 godina Zakona o NPM-u u Hrvatskoj" organizirala je pučka pravobraniteljica u hotelu Dubrovnik, povodom 20. obljetnice stupanja na snagu Fakultativnog protokola uz Konvenciju UN-a protiv mučenja (OPCAT) i 15 godina od donošenja Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu (NPM) za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja.
Na konferenciji sudjeluju stručnjaci iz Hrvatske i drugih europskih država koji su raspravljali o dosadašnjim postignućima i izazovima u prevenciji mučenja te o primjeni međunarodnih standarda za zaštitu osoba lišenih slobode.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora