Baby Lasagna u ovo je kratko vrijeme napravio za promidžbu Hrvatske više nego što je itko mogao zamisliti! Od promoviranja svoje Istre i običaja prikazanih u videospotu do tradicionalnih tabletića koji su vjerojatno bili najtraženiji rekvizit ovih dana.
Profesorica Dubravka Sinčić s Ekonomskog fakulteta u središnjem Dnevniku HTV-a rekla je da je cijeli projekt Baby Lasagna izvrstan primjer kako promovirati Hrvatsku.
- Pojedinci kao što je Marko, timovi kao što je tim koji je bio uz Marka, su ono što može sasvim sigurno ispričati jako dobru priču o Hrvatskoj, prije svega o ljudima koji tu žive i uspjesima koje oni mogu postići, ističe prof. Sinčić.
Markova originalna priča o mačkama i heklanju postaje hit među publikom, ističući se kao udžbenički primjer savršeno osmišljene glazbe s etno prizvukom, koji uključuje istarsku ljestvicu, elemente narodne nošnje i prikaz stiliziranog života na selu, te ističe važnost obitelji i izazove mladih ljudi suočenih s odlukom o odlasku u velike gradove.
Profesorica Sinčić naglašava kako ova priča nije samo aktualna tema već i moćan način promocije elemenata identiteta Hrvatske. Kako kaže, cijeli nastup bio je vrlo prepoznatljiv i prepun hrvatskih simbola.
- Tako da je sve od glazbe, aranžmana, videospota, njihovog nastupa, fantastične usklađenosti s jako puno elemenata hrvatskog identiteta, izvrstan primjer kako se može kroz jednu izložbu, da to tako kažemo, kroz jedan nastup s jednim proizvodom, kao što je to bila ova pjesma, prezentirati Hrvatsku, objasnila je.
Popularna kultura je najjači komunikacijski kanal
Otkrila je i koji su naši potencijali.
- Potencijali leže u puno toga. Mi smo svojedobno u radnoj skupini radili na temi brendiranja i izdvojili čak sedam odrednica brendiranja koje su odrednice identiteta Republike Hrvatske, kroz koje možemo promovirati Hrvatsku prema različitim ciljnim skupinama. Jer različite ciljne skupine zapravo su zainteresirane za različite atribute o Hrvatskoj. Ako ste potencijalni investitor ili potencijalni turist ili potencijalni ulagač u neku novu proizvodnju ili mladi čovjek koji želi doći živjeti u Hrvatsku, to nisu isti atributi koji će vam biti zanimljivi. Tako da kada govorimo o vizualnom identitetu na što ste se vi referirali kroz čipku i kvadratiće i tu se može sigurno naći puno toga. To je predmet koji bi trebao biti predmet rasprave i dogovora struke prije svega, ističe.
Sinčić se osvrnula na popularnu kulturu kao najjači komunikacijski kanal.
- Zato što je zapravo mlada generacija, generacija koja prima podražaje s jako puno izvora. Ti podražaji trebaju imati vrlo jasne poruke, biti svrhoviti, biti jako dobro koncipirani da bi uhvatili njihovu pažnju. Njihova pažnja je relativno kratka i to je nešto što je ležerno. Pop kultura je nešto što je ležerno, što je njima možda prihvatljivije s obzirom na njihove godine i može im zbog toga biti privlačnije, zaključila je Sinčić.