Plenković: Očekujemo da bismo inflaciju mogli smanjiti ispod 2,4 posto

Premijer Andrej Plenković rekao je na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) kako Vlada očekuje da bi inflaciju za koju je Europska komisija dala procjenu od 2,4 posto, mogli smanjiti i ispod toga, a najavio je i dalje smanjivanje cijena goriva. 

GSV je rezimirao 2023., no po riječima ministra rada i socijalne politike Marina Piletića, puno prilika za odmor nema.

Vezano za inflatorne pritiske Plenković je rekao da imamo trend smanjivanja inflacije, ona je za studeni bila 4,7 posto, "što bi prema trenutnim procjenama godišnju stopu inflacije trebalo zadržati na razini od osam posto u ovoj godini".

- S tendencijom da će se stopa inflacije u idućoj godini dodatno smanjivati, mi očekujemo da bi ova procjena koju je Europska komisija dala, to je 2,4 posto, da bismo tu inflaciju mogli smanjiti i ispod toga, naglasio je.

Rezimirajući postignuća Vlade na današnjoj sjednici GSV-a, rekao je da očekuju da se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u spusti na 60,7 posto u ovoj godini, a u idućim godinama idemo prema 55 posto.

Predviđeni rast BDP-a je 2,8 posto, a Plenković kaže da je to više od projekcija svih. "Pa uključujući i nas na početku, što znači da je gospodarstvo u puno boljem stanju i da taj gospodarski rast možemo itekako dobro ocijeniti", dodao je.

Najavio je da će Vlada na današnjoj sjednici nastaviti s daljnjim smanjivanjem cijena goriva. "Mogu najaviti ponovno će se smanjiti cijena benzina, supera i dizela", rekao je premijer dodavši kako je to dobro i za građane i za gospodarstvo. 

Jedina smo zemlja koja je po sve tri agencije digla rejting za dva stupnja

Plenković je rekao da smo jedina zemlja u svijetu uopće koja u ovim vremenima krize po sve tri agencije za kreditni rejting podigla svoj rejting za dva stupnja.

- Danas to pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo i otporno i dinamično i da smo sa najvišim kreditnim rejtingom i s pozitivnim izgledima po sve tri agencije u prilici da dosegnemo i one stupnjeve koje u kreditnom rejtingu imaju slovo A, dodao je.

Osvrćući se na iduću, 2024. godinu, istaknuo je da je ona u političkom smislu godina svih mogućih izbora - u Rusiji, na razini Europske unije, u SAD-u i u Hrvatskoj, "što onda cijeli taj politički, ekonomski i socijalni kontekst čini dodatno izazovnim".

- Međutim ulazimo u nju izrazito financijski, ekonomski pa i socijalno konsolidirani nakon praktičkih kriza koje traju cijeli ovaj mandat, a mi smo u takvim okolnostima sačuvali socijalnu koheziju, kaže premijer.

Sindikalcu Krešimiru Severu čestitao je što će predsjedati GSV-om od iduće godine.

Poslodavci za zaokret prema punoj tržišnoj ekonomiji

- Ovo je bila vrsta pregleda sadržaja socijalnog dijaloga u 2023. i najave perspektiva za 2024. Zato nam se pridružio danas i predsjednik Vlade, 4. put ove godine. Ovo je zadnja sjednica u ovoj godini, a sastav GSV-a koji je potvrđen u travnju se rotira, rekao je Ivan Mišetić, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca.

Od 1. siječnja predsjedavanje preuzima u ime reprezentativnih sindikata Krešimir Sever, a ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić i Mišetić ostaju kao predstavnici Vlade, odnosno poslodavaca. 

- Moguće je predvidjeti rast potrošnje, ono što ćemo dobiti iz europskih fondova utjecat će na živahnost gospodarstva, inflacija usporava, najveći rizik je potencijalni sunovrat u veće stope inflacije, no prema riječima ministra financija to nije realno očekivati u sljedećoj godini. Druga prijetnja je da nam nedostaje radne snage, rekao je Mišetić.

Zalaže se za smanjenje udjela poslova sa državom, odnosno zaokret prema punoj tržišnoj ekonomiji.

- Nije to moguće preko noći, zato treba jedno desetljeće najmanje, ali u tom smjeru idemo.

Uz to, Mišetić je među ciljevima naveo i drugačiju strukturu opterećenja na dohotke kako bi ljudi sa srednjim plaćama ostali u zemlji. Što se tiče moguće recesije, iako su u Njemačkoj vidljivi "antirecesijski koraci", to ne znači, dodao je, da je došlo do pada narudžbi u svim industrijskim granama u Hrvatskoj.

- Prema našim kolegama iz metaloprerađivačke industrije, narudžbe za drugi kvartal sljedeće godine lagano rastu. Ako uspijemo zadržati razvoj inflacije, barem na razini inflacije koju imaju naši najveći trgovinski partneri, onda ćemo u sljedećoj godini pobijediti, kazao je Mišetić.

Za zamrznute cijele energenata i hrane, rekao je da ako postoje izvanredne okolnosti, postoji opravdanje za zadržavanje takvih mjera.

Za novog ministra gospodarstva Damira Habijana rekao je da računa da će nastaviti politiku Vlade u kontekstu rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva, ali neće imati vremena za reformske poteze jer se, kaže, svakom razumnom čini da će izbori biti u travnju. 

Novosel: Plaća mora rasti brže

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, ocijenio je da su sjednice bile konstruktivne. 

Rekao je i da sindikati nisu stranka.

- Kada sindikati imaju konstruktivne primjedbe na zakone, iznose ih u kontekstu želje da zakoni budu bolji, a ne da iznose primjedbe kako bi skupljali političke bodove, rekao je. 

- Bilo je ove godine i štrajkova, i kolektivnih pregovora. Imali smo 4 paketa pomoći zbog energetske krize, naša su očekivanja da porast plaća kompenzira dodatne troškove građana. Pozitivno je da minimalna plaća raste 20% u 2024. rasla je prosječna plaća, ali ona mora brže rasti. Moramo poticati porast bruto plaća, kupovna moć građana nije veća.

Ocijenio je da je u ovoj godini zabilježen pomak u potpisivanju kolektivnih ugovora.

- Za jedan veliki sektor drvno-prerađivačke industrije prošli tjedan je sklopljen sektorski granski kolektivni ugovor te očekujemo da on bude proširen na sve sudionike na razini tog sektora. Također očekujemo da uskoro bude potpisan kolektivni ugovor za sektor trgovine, kazao je.

No, Novosel kaže kako još uvijek ima osjećaj da se država u tom dijelu ponaša maćehinski.

- Što će biti s djelatnošću te tvrtke, što će biti s radnicima, često puta je manja briga i to je ono u što Ministarstvo gospodarstva definitivno može daleko više uložiti truda.

Smatra da će se s mjerama će se morati ići do onog trenutka kada će postojati politički interesi na razini EU i što se tiče sankcija (Rusiji) i interesa vezanih uz dotok plina.

Od budućeg ministra gospodarstva Damira Habijana očekuje veći angažman u tvrtkama koje su većinski u državnom vlasništvu, posebice u tvrtkama poput Borova i nekih drugih tvrtki gdje država ima poziciju da formira nadzorne odbore i uprave.

Piletić: Nemamo puno prilika za odmor

- Vlada se nakon niza godina, uhvatila u koštac sa Zakonom o plaćama, gdje trebamo donijeti dvije uredbe nakon njegova izglasavanja, rekao je ministar rada i socijane politike Marin Miletić nakon predzadnje sjednice GSV-a u 2023.

Osim donošenja novog Temeljnog kolektivnog ugovora, ide se u izmjene kolektivnog ugovora za predstavnike državnih službenika i namještenika, a još je i šest otvorenih granskih kolektivnih ugovora u javnim službama.

Novost u 2024. bit će i portal porezne konkurentnosti na kojem će se moći uspoređivati stope poreza na dohodak u gradovima i općinama.

- Zahvaljujući njemu dobit ćemo puno jasniju sliku gdje se Hrvatska nalazi među članicama EU po poreznoj opterećenosti. Jednako tako imat ćemo jasan pregled unutar Hrvatske s obzirom na poreznu decentralizaciju i tu očekujemo postignuća te jedne konkurentske atmosfere koja će vladati među jedinicama lokalne samouprave, naglasio je ministar.