U srijedu o povjerenju ministru zdravstva: "Beroš se pokazao nesposobnim"

05.07.2022.

09:00

Autor: HRT/Hina/E.L.S.

Mrak Taritaš i Pavliček

Mrak Taritaš i Pavliček

Foto: HTV / HRT

Pred Hrvatskim saborom dinamičan je tjedan u kojem će raspravljati o desetak točaka dnevnog reda među kojima i o prijedlogu 32 oporbena zastupnika da se ministru zdravstva Viliju Berošu izglasa nepovjerenje.

Zajednička inicijativa lijevog i desnog dijela oporbe

Jedan oporbeni zahtjev na raspravu za smjenu ministra još nije stigao, drugi je već pripremljen. Prvi je inicirala oporba, njen lijevo liberalni dio u Hrvatskom saboru. Riječ je o zahtjevu za opozivom ministra Beroša. Drugi je dio pripremio desni dio oporbe predvođen suverenistima. Uoči sjednice zahtjeve za opozivom komentirali su Marijan Pavliček, predsjednik Hrvatskih suverenista i Anka Mrak-Taritaš, predsjednica GLAS-a.

Zahtjev za opozivom ministra Vilija Beroša

- Nije nama iznenađenje da je Vlada poslala odbijenicu. Premijer, cijela Vlada, bez trunke srama brane svoje ministre bez ikakvog kriterija. Ali uloga oporbe mora biti u tome da preispituje rad ministra. Ministar Beroš se pokazao zapravo nesposobnim. I to već jedan duži period. Od trenutka kad je krenula korona, sjećate se Super Vili, svi su ga jako hvalili, ali od sjaja do očaja njemu je trebala sekunda. Pokazalo se da ne barata resorom, da ne barata ničim. On protiv sebe ima one koji bi ga trebali podržavati. Od obiteljskih liječnika pa nadalje. Od one priče kad je rekao da je prijedlog reforme dostavio premijeru Plenkoviću pa ju je on negdje dostavio među svojim papirima, ali se cijelo vrijeme pokazuje nesposobnim i nesposobnim za riješiti problem. Zadnja dva problema su nas natjerala. Mi nemamo izbora. Mi to moramo odraditi. Moramo javnosti pokazati nesposobnost tog ministra. Kao i u slučaju nesretne gospođe Čavajde koji je alarmirao cijelu javnost u hrvatskoj, a nakon toga tema presađivanja organa na KBC Rebru gdje su bili presađivani i bubrezi. On jedno i drugo stavlja ispod tepiha da se o tome ne radi. A da ne kažem da je obiteljske liječnike odjednom pretvorio u servis svega i svačega i da od te reforme nema ni R, istaknula je Mrak Taritaš. 

Odbacila je navode da su strukovne udruge postale servis lijevoliberalnom dijelu oporbe koja ih želi iskoristiti u svoje političke svrhe.

- Vi kada i pitate ljude iz strukovnih udruga za političko uvjerenje, možda je posve drugačije. Oni tu govore kao struka. Ne može nitko reći da smo mi nekoga iskoristili kad je riječ o Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, bez obzira jeste li lijevo, jeste li desno, jeste li u centru. Svi govorimo isto - ne možete pretvoriti liječnike da oni svoje pacijente tuže ili "cinkaju" da piju ovakve ili onakve lijekove. Svojom nesposobnošću, svojom neorganiziranošću, svojom bezidejnošću je zapravo ministar Beroš dobio strukovne udruge kontra sebe, naglasila je Mrak Taritaš.

Marijan Pavliček, rekao je da Hrvatski suverenisti nisu zadovoljni radom ministra Beroša, ali u inicijativi nisu sudjelovali zbog određenih ideoloških razlika u slučaju Čavajda. 

- Međutim, stanje u zdravstvu definitivno nije dobro, reforme nisu provedene, a zdravstvo je i dalje rupa bez dna za državni proračun. Žao mi je jednostavno da se on nije kao ministar imao snage pozabaviti s krucijalnim problemima hrvatskog zdravstva nego mi doslovce iz mjeseca u mjesec stihijski gasimo požare, a što naravno osjeti prvenstveno državni proračun, samo je pitanje dokad će se to u budućnosti moći dalje odvijati, naglasio je.

Dodao je da će se još konzultirati u Klubu ovog tjedna, hoće li glasati za smjenu ministra Beroša. 

- To ovisi o cjelokupnoj raspravi, o argumentaciji s jedne i druge strane, ističe.

Zahtjev za opozivom ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana 

Pavliček smatra da on "jednostavno nije dorastao zadatku". 

- Hrvatska nije postigla niti jedan strateško vanjsko politički cilj, u diplomatskom smislu, u njegovom mandatu. Bojim se da trenutno bukvalno nemamo diplomacije, a i ovo što imamo je na razini trećerazredne diplomacije. Spomenut ću samo glavne razloge. Naime, izborni zakon u BiH o kojem se priča već više od pola godine, ovih će dana njemački Bundestag donijeti rezoluciju o BiH gdje će ujedno optužiti RH da se previše miješa u unutarnje stvari BiH, iako svi znamo da je RH supotpisnica daytonskog sporazuma. A ministar Grlić na sve to kaže, pa gledajte bošnjački lobi je prejak. Taj isti Grlić Radman je bio godinama u Berlinu pa se pitam što je on radio godinama tamo, je li uspio išta izlobirati. Da ne pričam neriješenim međugraničnim sporovima, međudržavna komisija između Hrvatske i Republike Srbije u njegovo doba nikad nije sastajala. To samo pokazuje da mu nije stalo do toga, a sutra samo na granici Schengena, a nemamo riješene vanjske granice. Skupili smo potpise - zahvaljujem se kolegici Mrak-Taritaš, tu su kolege iz Mosta, Domovinskog pokreta, dio kolega iz SDP-a, kolegica iz IDS-a, kolega Beljak iz HSS-a, kolegica Orešković, 32 potpisa. Drago mi je da su kolege to prepoznale, ali ovdje se ne radi o ideologiji. Gospodin Grlić Radman nije dorastao svom zadatku i Hrvatska nije ispunila nijedan vanjsko politički cilj, ističe.

Mrak Taritaš je rekla da je teško očekivati da se ta rasprava održi do 15. srpnja.

- Vidjet ćemo hoće li biti izvanredna ili će se pokušati protumačiti poslovnik pa to prebaciti za jesen. No, Grlić Radman je loš ministar. Kad je kolega skupljao potpise, samo sam rekla kako ne bih voljela da se unutra skupljaju nekakve stvari koje nama nisu prihvatljive i nije ih bilo, ja sam potpisala. Svaki put kad gospodin Grlić Radman negdje gostuje meni je neugodno. Svaki put se malo stresem i mislim si što će sad reći. Kad vam je neugodno zbog sebe ili nekog bližnjeg OK, no meni je neugodno što on predstavlja vanjsku politiku Hrvatske, koje nema. Mi vanjsku politiku nemamo. I to je odgovornost prvenstveno ministra, a onda i premijera Plenkovića, zaključila je.

Na sjednici će se raspravljati i o izmjenama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu kojim se regulativa usklađuje sa pravnom stečevinom EU-a. Njima se uspostavlja sigurniji, učinkovitiji i socijalno odgovorniji sektor cestovnog prometa, osiguravaju primjereni uvjeti rada i socijalna zaštita za vozače te, s druge strane, primjereni uvjeti poslovanja i poštenog tržišnog natjecanja za cestovne prijevoznike.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!