Plenković na Odboru o kandidaturi Primorca u EIB: Važna uloga

Održana je sjednica Odbora za europske poslove s jednom točkom dnevnog reda - Izvješće o kandidatu Republike Hrvatske za potpredsjednika Upravnog vijeća Europske investicijske banke, za kojeg je kandidiran dosadašnji ministar financija Marko Primorac. Premijer Andrej Plenković, predstavljajući Marka Primorca kao kandidata kazao je kako će Hrvatska po prvi put imati predstavnika u najužem vodstvu te banke.

Odbor za europske poslove na temelju članka 15 zakona o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima, sudjeluje u samom postupku predlaganja kandidata Republike Hrvatske za institucije i tijela Europske unije. Vlada odboru podnosi izvješće o kandidatu, o kojem odbor onda provodi raspravu na sjednici koja je danas i na koji se poziva i kandidat. Nakon provedene rasprave, odbor donosi mišljenje o izvješću Vlade, a koje onda Vlada uzima u obzir prije donošenja konačne odluke o kandidatu.

Ovo je inače i prvi put da imamo postupak predlaganja kandidata za funkcije unutar Europske investicijske banke, s obzirom da je riječ o jednoj specifičnoj funkciji koja se rotira među državama članicama.

Na sjednici Odbora je predsjednik Vlade Andrej Plenković pobliže predstavio pobliže postupak izbora potpredsjednika upravnog vijeća EIB-a, ulogu i zadaću te kandidata ministra financija Marka Primorca.

- Po prvi puta, ovo je zaista premijera, pobliže ću pojasniti kontekst i situaciju u kojoj se danas nalazimo, a to je predlaganje ministra Primorca za jedno od osam potpredsjedničkih mjesta u Europskoj investicijskoj banci, rekao je Plenković.

Zahvalio se Odboru ste je sazvao sjednicu u relativno kratkom roku da cijela procedura može biti izvedena na vrijeme i učinkovito.

- Kontekst je da smo se našli u vremenskom razdoblju kada je Hrvatska pozicija kandidirala ne samo ministra Primorca za dužnost u EU banci, nego i guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića za drugu čelnu poziciju u krugu Europske središnje banke. Ta dva izbora su na neki način koincidirala u vremenskom razdoblju. Riječ je o dvije različite institucije, ali u političkom smislu za Hrvatsku vrlo važno da razumijemo zašto smo prvo išli s jednim procesom, a onda s drugim, i to ne spominjući o ovom drugom, rekao je premijer uvodno.

Istaknuo je kako je Europska središnja banka institucija u kojoj je u odboru guvernera sudjelovao i naš guverner Vujičić, koji ima 14-godišnji staž u tom tijelu i na čelu HNB-a.

- Prije toga je bio i u dva mandata viceguverner i trenutno je guverner koji je najduže po stažu na takvoj dužnosti od svih članica Eurozone. Nema nikog drugog trenutno u službi, koji je tako dugo u toj funkciji, što znači da je osobno imao jedan poseban status, pa onda i reputaciju u krugu svojih kolega guvernera. I mi smo dugi niz godina razgovarali o tome da jednom kada ta situacija dođe na dnevni red, a došlo je sada, da Vlada podrži njegovu kandidaturu, što smo mi i učinili, naveo je Plenković.

Otkrio je kako je cijeli proces lobiranja trajao nekoliko mjeseci i s njegove strane i s strane ministra Primorca kao Vlade koji sudjeluje na sastancima ECOFIN-a, odbora za ekonomske i financijska pitanja Europske unije, sastancima Eurogrupe i premijerskoj razini plus cijela angažiranost hrvatske diplomacije.

- Jednom kad je taj proces okončan, a okončan je prije dva tjedna na sastanku Eurogrupe na kojem je Hrvatsku predstavljao ministar Primorac, gdje je u kompetitivnoj proceduri i s još pet drugih kandidata u nekoliko krugova glasanja, na kraju povjerenja i trijažu od strane Eurogrupe, prošao guverner Vujčić, te je Eurogrupa u biti predložila Europskom vijeću koje će formalno moći donijeti na sastanku u ožujku, rekao je Plenković.

Naglasio je kako je Hrvatska  ostvarila nevjerojatan uspjeh u smislu pozicioniranja svojih dužnosnika u europske financijske institucije.

- Takvu situaciju, bar što je najpoznatije na toj razini, ne da nismo imali, nego nismo uopće bili u poziciji da konkuriramo. U Uniji smo 13 godina, u Eurozoni smo 3 godine i zato je taj uspjeh povrh toga što je on izabran, zahvaljujući naravno i njegovim osobnim kvalitetama, ali svemu ovome se napravilo značenje jer smo po prvi put u odboru Europske središnje banke oni koji dolaze iz srednje i istočne Europe Do sada nije bilo nikad nikoga iz srednje i istočne Europe, zato su i kandidature bile uz Hrvatsku, Litvu, Latviju i Estoniju, povrh toga Finska i Portugal, dakle vrlo ozbiljni i ugledni ljudi u ekonomskom i financijskom svijetu pojasnio je premijer.

Dodao je da su, kada su kompletirali tu proceduru, nastavili drugu proceduru na poziv Europske investicijske banke, čija je predsjednica Nadija Calvinjo, Španjolka, koja je uputila poziv da Hrvatska nominira svog kandidata iz jedne podskupine, budući da sustav odabira podpredsjednika Europske investicijske banke ide na temelju grupa i na temelju kvota, ali ponajviše na temelju financijskog doprinosa kapitalu Europske investicijske banke.

- Mi se tu nalazimo u skupini s Poljskom i s Mađarskom. Trenutačno na ovoj poziciji Europske investicijske banke na koju se kandidira ministar Primorac je bivša poljska ministrica financija koju dobro poznajemo i koja je bila zadužena i za Hrvatsku. Dolazila je i u Hrvatski sabor, relativno često u Hrvatsku, zbog niza projekata koje je nadzirala u okviru svojih nadležnosti, a u provedbi su EIB-a. I njen mandat dolazi kraju ovoga proljeća. Sada je red na Hrvatsku. Iduća prilika kada će Hrvatska ponovno imati šansu kandidirati nekoga na ovu dužnost u EIB-u, bit će za 3 plus 6 plus 6, praktički za 15 godina od danas. To je realnost ove kandidature koja nije kompetitivna, nego je svojevrstan slijed i onoga što Hrvatskoj u ovom trenutku pripada. To je, što se tiče konteksta, procedure, važno da javnost to razumije, a nisam to ovako elaborirao do sada jer nismo imali toliko vremena fokusirano da to na ovaj način kažem, kazao je Plenković.

Prvi put pokrenut postupak izbora hrvatskog kandidata za EIB

Premijer je potom rekao nekoliko riječi o Primorcu.

- On je s nama u vladi, dio druge i dio treće vlade, skoro četiri godine. Bio je i potpredsjednik nadležan za gospodarstvo, često je bio s vama ovdje u Hrvatskom saboru, radio je na provedbi programa Vlade, svega onoga što karakterizira kontinuiran gospodarski rast, visoku zaposlenost, nisku nezaposlenost, stalnu brigu o tome da vodimo odgovorno upravljanje javnim financijama, da Hrvatska po svim bitnim kriterijima bude daleko od procedure i makroekonomskih neravnoteža i prekomjernog proračunskog deficita, a da sukladno u europskom semestru i preporukama uđe u onu pravu razvojnu fazu i da politiku lovljenja koraka s onima koji su ušli Europsku uniju prije nas u maksimalnom smislu iskoristimo, kazao je Plenković.

Zahvalio mu je na doprinosu u radu Vlade i na, kako je rekao, onome što je bila konstanta, ali i na nekoliko važnih inovativnih doprinosa.

- Prije svega to je izdavanje državnih vrijednosnica koje su prvi put bile otvorene građanima i gdje smo izdali sve skupa 15 trezorskih zapisa, tri obveznice, dinamizirali tržište kapitala, omogućili ulaganja hrvatskim građanima i na taj način u biti vidjeli signal povjerenja hrvatskih građana u smjer politike koju vodimo. To je nama bilo posebno važno, ja sam nerijetko govorio, da je odaziv i upis što obveznica što trezorskih zapisa od strane hrvatskih građana koji su ulagali svoju štednju, istaknuo je premijer.

Dodao je kako su građani premjestili svoju štednju iz komercijalnih banaka u državne vrijednosnice i na taj način pokazali povjerenje da je to nerijetko i važnije od onoga što kažu analitičari iz pojedinih agencija za određivanje kreditnog rejtinga.

- Nakon što smo okončali taj zahtjevan proces, kojeg smo počeli i ranije, dakle još 2017. ulaska u europodručje, uspjeli ostvariti zajedno na način da smo očuvali stabilnost javnih financija i da smo omogućili da je investicijski kreditni rating bude jedna nova odlika. Mi sad već skoro dvije godine imamo kreditni rating na razini investicijskog i od Standard & Poor's, i od Moody's i od Fitcha i to na način da smo ili s pozitivnim ili s stabilnim izgledima što znači da oni koji nas gledaju potpuno hladno, bez ikakvog afektivnog odnosa, bez ikakve privilegije, popusta ili nečega drugoga, vide što radimo i zašto je Hrvatska u ekonomskom smislu, u razvojnom smislu, napravila ovakve skokove, rekao je Plenković.

Dodao je da o ostalim stvarima koje su radili u prošlosti, ako će biti nekih pitanja, mogu na njih odgovoriti.

- Ono što mi je važno je da naglasim da ćemo na ovaj način u EIB-u u najužem vodstvu imati hrvatskog predstavnika, stručnjaka i za financije i za gospodarstvo, koji će nam pomoći da ovu najjaču multilateralnu financijsku instituciju biti još bolje koristimo za hrvatske interese, za financiranje raznih projekata, koja će nam pridonijeti i prometnoj i komunalnoj infrastrukturi, i cestovnoj infrastrukturi, mreži autocesta, željeznicama, lukama, energetici, zdravstvenih ustanova, bolnica, obrazovnih i svega onoga što radimo do sada, istaknuo je premijer.

Istaknuo je kako je Europska investicijska banka važna i za privatni sektor.

- Čak 1,7 milijarda eura je plasirano u potporu privatnom sektoru, što izravno, što preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak, čak 3,6 milijarde eura se plasira putem HBOR-a i to je posebno važno za mala i srednja poduzeća. Što se tiče hrvatske ekonomije njih je više od 93% i s te strane sam siguran da će nam i ministar Primorac, u toj novoj ulozi, ja se nadam da će procedura biti dovršena, već od ožujka biti na dispoziciji. Bitno je da projekte koje financira EIB, i kad je riječ o klimatskim i o zelenim politikama, energetskoj tranziciji, bude dio onoga na čemu ćemo zajednički raditi, pojasnio je.

- Što se tiče njegovih drugih kvalifikacija, svi ga već manje više dobro poznate, uz akademsku karijeru, bio je i konzultant, sad sam ja malo osvježio ovo što smo gledali prije par godina. On je praktički na neki način u okviru ovog razdoblja, od kada ja imam privilegiju biti predsjednik Vlade, bio s nama i više nego što sam se ja sad na prvu sjetio, i HZMO-a i od HEP-a i od Lutrije i bio je vanjski član različitih odbora u Saboru, bio je kod predsjednice, on je dosta toga obavio i ja mu želim puno sreće i zahvaljujem i vjerujem da će dobiti vašu potporu, kazao je premijer Plenković.

Primorac pred Odborom za europske poslove zbog EIB-a

- Velika mi je čast i zadovoljstvo i privilegija biti danas ovdje pred vama i sudjelovati aktivno u ovom predstavljanju. Predsjednik je uvodno istaknuo manje više sve ono što je bilo važno istaknuti vezano uz sam proces, važnost EIB-a. Ja mogu možda još samo istaknuti nekoliko riječi koje smatram da su važne u kontekstu sljedeće stepenice razvoja hrvatskog gospodarstva. Mi smo ostvarivanjem strateških prioriteta, važnih u kontekstu europskih integracija i ulaska u eurozonu i u šengenski prostor, ali isto tako i europski stabilizacijski mehanizam, na pragu smo de facto ulaska i u organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj, rekao je Primorac.

Naveo je da smo trenutačno osnaženi investicijskim kreditnim rejtingom, stabilnom makrosituacijom, fiskalnom općenitom slikom, u fazi da prijeđemo na sljedeću stepenicu razvoja.

- Taj razvoj možemo sami definirati na način da on potakne dodatno rast hrvatskog gospodarstva i to na način koji će omogućiti prije svega jačanje hrvatskog izvoza, jačanje stvaranja nove dodane vrijednosti u Hrvatskoj, bolje plaćenih radnih mjesta, općenito jačanja, povećanja učinkovitosti i produktivnosti. To je moguće učiniti upravo s aspekta države, ulaganjima u infrastrukturu, kako prometnu infrastrukturu, s ciljem skraćivanja općenito dobavnih i opskrbnih lanaca, tako i općenito ubrzanja svih poslovnih procesa, skraćivanje tranzitnih ruta, ali i ulaganja u digitalnu infrastrukturu, smanjenje birokracije, administracije, istaknuo je Primorac.

Dodao je da su to  zapravo ciljevi koje, između ostalog, ostvaruje i Europska investicijska banka.

- Europska investicijska banka je financijska poluga Europske unije, pa u smislu ostvarenja svih onih ciljeva u kontekstu digitalne i zelene tranzicije pruža snažan oslonac državama članicama, ali naravno i globalno, izvan Europske unije, kazao je Primorac.

Naglasio kako se EIB pokazao i kao snažan partner državama u smislu ulaganja u sigurnost i obranu, što je u posljednje vrijeme posebno važno.

- Značajan dio sredstava izdvaja se i za koheziju i jačanje općenito potencijala i proizvodnih i poslovnih, ali i infrastrukturnih u državama koje nisu samo članice EU-a, već primjerice i države Afrike i Središnje Azije i Latinske Amerike. Snažan otisak imaju isto tako i u Ukrajini i tu su snažan partner svim tim državama u ostvarenju strateških prioriteta. Ova mogućnost koja se Hrvatskoj otvorila sada i otvorit će se sljedeći puta za 15-ak godina je mogućnost koja predstavlja i, ja bih rekao, s jedne strane situaciju u kojoj možemo iskoristiti tu poziciju za snažnije pozicioniranje Hrvatske i naravno s funkcijom, odnosno ulogom potpredsjednika osigurati da institucija Europska investicijska banka učinkovito koristi te instrumente, naravno na dobrobit Europske unije općenito, ali isto tako time i dobrobit Republike Hrvatske, rekao je Primorac.

Nakon rasprave o kandidaturi Primorca, Odbor za europske poslove donijet će mišljenje koje Vlada uzima u obzir prije donošenja konačne odluke o kandidatu.