Sabor: Zastupnici podržali izmjene Zakona o Zakladi "Hrvatska za djecu"

30.06.2022.

08:21

Autor: HRT/Hina

Zastupnici u Saboru

Zastupnici u Saboru

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Saborski zastupnici podržali su konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Zakladi "Hrvatska za djecu" i rad te Zaklade pri čemu su oporbeni upozorili na pad prihoda od donacija u 2021. godini te na slabiju vidljivost Zaklade u javnosti.


Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o Zakladi "Hrvatska za djecu" taj se zakon usklađuje s odredbama Zakona o zakladama koji je stupio na snagu 1. ožujka 2019.

Tijekom 2021. Zaklada je odobrila isplatu ukupno 691 novčane potpore u ukupnom iznosu većem od tri milijuna kuna.

Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) rekla je da su u 2020. godini prihodi od donacija iznosili 403.993 kn, a u 2021. godini samo 33.110 kuna. Također, upozorila je i na mali broj novčanih potpora za darovitu djecu jer je u 2020. godini bilo tri, a u 2021. pet potpora.

- Zašto tako malo? Je li toliko malo darovite djece zainteresirano? Da li se to područje ne razvija dovoljno i po kojim kriterijima, upitala je Selak Raspudić.

Upozorila je i na pad donacija za sufinanciranje troškova školske prehrane djeci koja nemaju mogućnost za priuštiti si obrok.

Upozorivši na slabiju vidljivost Zaklade u javnosti, Andreja Marić (Klub SDP-a) rekla je da su pravne i fizičke osobe premalo informirane kada idu natječaji i javni pozivi Zaklade "Hrvatska za djecu". I ona je istaknula pad prihoda od donacija, pad sredstava za sufinanciranje školske prehrane te nedovoljna sredstva za darovitu djecu.

I Irena Šimunić (Klub Socijaldemokrati) naglasila je važnost potrebe povećanja financiranje zaklada putem donacija te još bolji rad na javnoj dostupnosti informacija kako bi se izbjeglo da neka od najpotrebitije djece budu zakinuta za pomoć zbog neinformiranosti.

Tijekom rasprave vladajući su isticali da Zaklada "Hrvatska za djecu" ostvarila svoju svrhu postojanja kroz osnaživanje obitelji i pomoći djeci ocjenjujući i da je dovoljno prisutna na društvenim mrežama.

Istaknuli su da Zaklada kroz svoj rad dodjeljuje stipendije učenicima i studentima tijekom redovitog školovanja, novčane potpore za projekte i programe koji su usmjereni za dobrobit djece i mladih te sufinancira troškove školske prehrane za djecu koja žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva.

Uz to, kroz projekt "Moja nova škola - autoškola" financirano je 11 sadašnjih ili bivših korisnika institucija koje skrbe o djeci bez odgovarajuće skrbi za upravljanje vozilom B kategorije te projekt "Moja maturalna večer" u kojem je sudjelovalo 15 djevojaka i deset mladića iz cijele zemlje.

Također, projekt "Ja putujem" omogućio je ljetovanje za 11 obitelji sa 36 djece u 2021. godini, a projekt "Upoznajmo Hrvatsku" uključivao je pet obitelji sa 23-oje djece i sl.

Zastupnici raspravljaju i o prijedlogu izmjena Zakona o zemljišnim knjigama kojima se osigurava digitalizacija cijelog postupka vođenja zemljišnih knjiga, njihova veća ažurnost te se ubrzava postupak njihova osnivanja i obnove.

Prijedlozi za upis u zemljišnu knjigu ubuduće će se podnositi isključivo elektronički putem javnih bilježnika i odvjetnika, navodi se u predloženim zakonskim izmjenama o kojima će raspravljati zastupnici. Poslovi osnivanja ili obnove zemljišne knjige za određenu katastarsku općinu, koji imaju izravan učinak na povećanje gospodarske aktivnosti, moći će odlukom predsjednika suda biti povjereni javnom bilježniku.

Imenovanja u Vijeće za građanski nadzor obavještajnih agencija

Zastupnici će izreći i svoje mišljenje o prijedlogu Odbora za unutarnju politiku i nacionalu sigurnost o imenovanju predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor Sigurnosno-obavještajnih agencija. Za predsjednicu Vijeća i iduće četiri godine predložena je pravnica Zdravka Čufar Šarić, te je predloženo da svoja mjesta zadrže dosadašnji članovi - Gordan Akrap, doktor informacijskih znanosti i komunikologije, Eduard Briški, inženjer prometa i sveučilišni specijalist regulacije tržišta elektroničkih komunikacija, te Mile Štefanac, diplomirani socijalni radnik.

Kao novi članovi predloženi su Kristijan Kotarevski, politolog i izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Aleksandar Maršalevski, doktor pravnih znanosti i Mihael Puljić, magistar povijesti.

Skidanje imuniteta Miloševiću 

Raspravit će se i prijedlog saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) da se bivšem potpredsjedniku Vlade i zastupniku SDSS-a Borisu Miloševiću skine imunitet što je zatražilo Državno odvjetništvo radi vođenje kaznenog postupka zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti.

Po tvrdnjama DORH-a, utvrđena je sumnja da je Milošević poticao na zlouporabu položaja i ovlasti tadašnjeg ministra Darka Horvata tražeći dodjelu bespovratnih sredstava za gospodarske subjekte koji na to nisu imali pravo po kriterijima programa za razvoja poduzetništva i obrta na područjima naseljenima nacionalnim manjinama. No, unatoč tome, dodijeljena su im bespovratna sredstva za 2018. i na taj način su pribavili nepripadnu korist.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!