Članovi Vlade na sjednici Savjeta
Foto: HTV / HRT
U Okučanima se danas sastao Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem. Na 13. sjednici predstavljeni su već ugovoreni projekti, ali i mogućnosti za ugovaranje novih kojima bi se omogućio razvoj i revitalizacija istoka Hrvatske. Predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je predsjedao sjednicom, rekao je kako se pred Hrvatskom nalaze brojni izazovi, a ključna riječ oko koje bi se svi trebali okupiti je upornost i zajedništvo.
- U proteklih šest godina provedbe projekta Slavonija, Baranj i Srijem pokazali smo koliko puno možemo učiniti kada djelujemo sinergijski i u zajedništvu, rekao je Plenković.
Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.
Kako je u podnevnom HTV-ovom Dnevniku javila Marina Gantar, u sklopu projekta ugovoreno je više od 20 milijardi kuna projekata, više od 10.000 djece dobilo je pomoćnike u nastavi... Kroz financijsko razdoblje do 2021. najviše projekata potpisano je Osječko-baranjskoj županiji, koja je i najveća. Bilo je riječi i o novom financijskom razdoblju, do 2027. godine, u kojemu su na raspolaganju nova sredstava. Samo kroz program Konkurentnost i kohezija bit će na raspolaganju više od 5 milijardi kuna.
Više pogledajte u javljanju:
Krizni trenutak
Plenković je na današnjoj sjednici rekao da se nalazimo u velikom kriznom trenutku s brutalnom ruskom agresijom na Ukrajinu koja ima izravne posljedice na Europu i na hrvatske građane i gospodarstvo - na inflatorno stanje, rast cijena sirovina, građevinskog materijala, naftnih derivata.
- Naše rasprave u okviru Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem trebamo staviti i u vezu s visokim stupnjem solidarnosti koji je Hrvatska i brojne slavonske županije, gradovi i općine, mnogi i od vas, koji ste pokazali prigodom prihvata izbjeglica iz Ukrajine, na čemu vam zahvaljujem, rekao je Plenković.
Dodao je da projekt Slavonija, Baranja i Srijem treba staviti i u kontekst aktualnog europskog trenutka Hrvatske, pri čemu je istaknuo ulazak u eurozonu 1. siječnja 2023. te ulazak u Schengen.
Poručio je da je u ovako velikim krizama korisno biti među onima koji su najjači i najsigurniji.
- Ulazimo kao 20 članica u europodručje gdje i pripadamo jer smo visoko europeizirana zemlja i naš projekt Slavonija, Baranja i Srijem treba staviti i u taj kontekst. Ulazak u eurozonu je izrazito dobar za naše građane, državu i gospodarstvo, rekao je Plenković.
"Ozbiljno vrijeme je pred nama"
Ustvrdio je kako je intervencionistička politika države nužna u vremenu u kojem živimo.
- Mi ćemo to raditi i dalje, poručio je.
Plenković je između ostalog rekao i da je koronavirus Hrvatsku koštao 44 milijarde kuna.
- Međutim, mi smo s agilnošću i aktivnošću naših gospodarstvenika, naših ljudi, uspjeli imati vrlo brzi skok i oporavak u 2021. i taj gospodarski rast od 10,2 posto pokazuje snagu naše ekonomije, žilavost i otpornost, rekao je premijer, posebno naglašavajući važnost opornosti u vremenu pred nama.
- Jer je ozbiljno vrijeme pred nama, vrijeme velikih izazova kroz koje ćemo proći, samo je bitno da uz što mudrije vođenje politike, što primjerenije i kvalitetnije interveniranje prođemo na način da ne dođe do onog društvenoga raspuknuća o kojemu ja stalno govorim, rekao je Plenković.
Demografski deficit rak-rana hrvatskoga društva
Govoreći o tome kako pomoći Slavoniji, Baranji i Srijemu da brže gospodarski napreduju, Plenković je važnim ocijenio prihvaćanje nove karte regionalnih potpora za razdoblje 2022.-2027., čime je, kako je kazao, ispravljena prijašnja nepravda prema Slavoniji.
- Time smo pokazali da nam je stalo do Slavonije i da želimo djelovati sada i odmah kako bi pomogli njezinim stanovnicima, rekao je.
Govoreći o projektu Slavonija, Baranja i Srijem, Plenković je rekao da su od listopada 2016. do kraja lipnja ove godine ugovorili preko 20 milijardi kuna vrijednih projekata, te da se provodi ili priprema 33.000 projekata.
- Mi smo u odnosu na prethodne sjednice, od rujna prošle godine do kraja lipnja ove, ostvarili porast od 1,5 milijarde kuna ugovorenih sredstava. Dakle, u krizi išli smo korak dalje, rekao je.
Između ostalog naglasio je i važnost nastavka ulaganja u obrazovanje.
- Veliki su iskoraci napravljeni i mislim da je cijela ta obrazovna infrastruktura sada podignuta na jedan puno viši nivo, rekao je.
Plenković je rekao da je demografski deficit najveći problem i rak-rana hrvatskoga društva.
- On je zaista ključni problem opstanka hrvatskoga naroda i normalnog funkcioniranja države u svakom segmentu našega razvoja, rekao je.
Zaključio je da su kroz šest godina provođenja projekta Slavonija, Baranja i Srijem ostvarili znatan napredak i iskorake.
- Mislim da moramo još nastaviti unaprjeđivati sve ovo što zajednički radimo, rekao je premijer.
Plenković posjetio Općinu Davor
Uoči sjednice Savjeta Plenković je posjetio Općinu Davor, gdje je obišao i novoizgrađeni sustav navodnjavanja u mjestu Orubica. O aktualnim temama vezanim uz lokalnu i regionalnu zajednicu Plenkovića su informirali župan Brodsko-posavski Danijel Marušić i načelnik Općine Davor Đuro Anđelković.
Projekt navodnjavanja u Orubici, osmislila je kao pilot projekt Brodsko-posavska županija s ciljem jačanja konkurentnosti tradicionalno jake povrtlarske proizvodnje u tom mjestu.
- Ovakvim projektom na najbolji mogući način koristi se prednost članstva u Europskoj uniji, lokalne inicijative županije i općine i dobra koordinacija s ministarstvom, rekao je Plenković.
Ukazao je pritom i na druge napore kao što su izgradnja zgrade općine, investicija u ambulantu, energetska obnova škola, jačanje nasipa na Savi te zaključio kako je važno da se stvore infrastrukturni preduvjeti za opstanak i povratak ljudi.
Sustav navodnjavanja u Orubici vrijedan je 35 milijuna kuna, a 75 posto iznosa sufinancirano je sredstvima Europske unije.
Brodsko-posavska županija već je pokrenula pripreme za novi projekt navodnjavanja u općinama Vrpolje, Donji Andrijevci i Velika Kopanica, koji će pokrivati oko 1000 hektara.
Upitan što Vlada poduzima da zaštiti standard građana Hrvatske u vrijeme krize koja uzrokuje rast cijena, premijer je rekao da svi akteri u lancu, posebice posrednici i trgovci moraju dati doprinos da cijene ostanu u okviru onoga što je prihvatljivo.
- Država može smanjivati poreze, što i činimo, Međutim živimo u tržišnom gospodarstvu. I nije dobro da vremenima krize netko koristi tu situaciju. Svi moramo biti jedinstveni i prebroditi ovaj period, rekao je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!