Hitne izmjene zakona radi povećanja plaća u pravosuđu

Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju počela je sjednica Vlade na kojoj se govorilo upravo o tom dodatku, ali i o nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.

Premijer Andrej Plenković na uvodu se osvrnuo na vijest da su iskorištena sva sredstva iz Fonda solidarnosti za obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa.

- Dobili smo 684 milijuna eura za zagrebački potres i 319 milijuna eura za petrinjski potres. Za zagrebački smo već na 106 posto, a za petrinjski na 135 posto. Podsjećam, petrinjski potres iskorišten je praktički u šest mjeseci. Fond daje rok od 18 mjeseci. Želim naglasiti da smo suprotno redovitoj filozofiji korištenja sredstava iz Fonda, a to je povrat u prijašnje stanje, mi odlučili ići putem konstrukcijske obnove kako bismo svrhovito iskoristili sredstva, rekao je Plenković.

Ponovio je da je Vlada povrh ovih milijardu i tri milijuna eura osigurala još milijardu i 200 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Podsjetio je da prije nekoliko dana u Petrinji otvoren i Veteranski centar vrijedan 13 milijuna eura, pored kojeg su u neposrednoj blizini višestambene zgrade.

Jučer je održan redoviti sastanak Vlade sa županima, načelnicima i gradonačelnicima na kojem su predstavljene tri važne teme.

- Paket izmjene poreznih zakona i konkretna korist za građane, s naglaskom na fiskalnu decentralizaciju i davanje snažnije autonomije jedinicama lokalne i područne samouprave pri određivanju visine poreza na dohodak, rekao je Plenković.

Potpredsjednik Vlade Branko Bačić predstavio je novi zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama kojim se velike ovlasti daju županijama i gradovima kad je riječ o upravljanju imovinom.

- Time dodatno potičemo funkcionalnu decentralizaciju, rekao je Plenković.

Komentirao je i potpisivanje Memorandum o razumijevanju između Vlade i sindikata kojim se povećavaju plaće za 219 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama.

- Privremeni dodatak s trajnim efektom jer će on biti ulaganje u nove koeficijente temeljem novog Zakona o plaćama u državnim i javnim službama. Podsjećam da smo donijeli odluku o isplati regresa u iznosu od 300 eura, rekao je.

Na kraju obraćanja čestitao je Vatrenima na sjajnoj pobjedi u polufinalu Lige nacija te im zaželio uspjeh u nedjelju.

- Još jedan sjajan uspjeh i promidžba Hrvatske zahvaljujući nogometnoj reprezentaciji, zaključio je.

Hitne izmjene zakona radi povećanja plaća u pravosuđu

Iako se dogovorena materijalna prava odnose na pravosudne službenike, oni svoje nezadovoljstvo iskazuju štrajkom. Umjesto 100 traže 400 eura dodatka. Ministar Malenica poručuje, reformi se pristupa sveobuhvatno. 

- Jako je teško objasniti računovodstvenom referentu u ministarstvu pravosuđa i uprave da će njegov kolega koji je računovodstveni referent na sudu dobiti 300 odnosno 400 eura veću plaću, a rade isti posao obračuna plaće, rekao je ministar Malenica, te dodao da ne žele stvarati nove nepravde, nove različitosti. 

Otvoreno je pitanje hoće li im se dani u štrajku platiti, a o tome će na drugom krugu pregovora idućeg tjedna. 

U međuvremenu u hitnu saborsku proceduru Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila izmjene i dopune Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kojima se utvrđuje nova, za 13 posto veća osnovica za izračun njihovih plaća.

Osnovica bi se tako povećala sa 625,20 eura na 706,50 eura bruto, a uz povećanje osnovice, izmjenama zakona predlaže se i povećanje koeficijenta za izračun plaća sudaca prvostupanjskih sudova (općinski, trgovački i upravni sudovi) te zamjenika općinskih državnih odvjetnika s 3,54 poveća na 4,21.

Uvodi se i obveza ažuriranja popisa pravosudnih dužnosnika, a visina iznosa naknada za odvojeni život propisuje se u eurima.

Procijenjeni trošak provedbe zakona za pet mjeseci ove godine ukupno iznosi 9.693.302 eura, a za iduću te 2025. godinu iznosi 23.263.924 eura godišnje.

Vlada je na sjednici donijela, a nakon prethodno sa sindikatima potpisanog memoranduma o razumijevanju, odluku o isplati privremenog dodatka na plaću zaposlenima u državnoj i javnoj službi te o visini regresa za ovu godinu za zaposlene u državnoj i javnoj službi, kao i zaključak o isplati privremenog dodatka na plaću za djelatne vojne osobe.

Privremeni dodatak na plaću, koji će se isplaćivati do donošenja zakona o plaćama koji će regulirati plaće u javnoj i državnoj službi, ovisno o visini plaće, iznosit će od 60 do 100 eura neto, dok regres iznosi 300 eura.

Privremeni dodatak će primiti ukupno 219 tisuća zaposlenih, a ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica naglasio je da je to prijelazno rješenje do donošenja novog sustava plaća prema modelu "jednaka plaća za jednak rad".

- Ovo rješenje nije parcijalno i nije selektivno, i predstavlja najveće povećanje plaća za službenike i namještenike s najnižim primanjima. Dodatak nije linearan, već ciljano obuhvaća one službe u kojima je do donošenja novog zakona i uredbi nužno povećati plaće te obuhvaća sve službenike i namještenike s istim koeficijentima, a koji su zaposleni u različitim službama (carini, policiji, zdravstvu, obrazovanju, u ministarstvima, na sudovima ili državnim odvjetništvima), rekao je.

Za provedbu odluke godišnje će se u državnom proračunu osigurati više od 430 milijuna eura, dodao je ministar.

Za dugove prema dobavljačima HZZO će bolnicama isplatit 59 milijuna eura

Zbog porasta cijena uzrokovanih makroekonomskim prilikama HZZO će isplatiti namjensku pomoć u iznosu od 59.428.732 eura radi podmirenja dijela dospjelih obveza bolnica prema dobavljačima, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš na sjednici Vlade u četvrtak obrazlažući odluku.

Zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači županije isplatit će se 25.596.014 eura, a 33.832.718 eura onima kojima je osnivač država.

U obzir je uzet kriterij dospjelosti nepodmirenih obveza tako da se plaćaju najstarije dospjele obveze.

Vlada je na sjednici donijela i odluku o proglašenju projekta "Specijalna onkološka bolnica Medicinski centar Medikol (MCM)" strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.

Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali Memorandum

Hrvatska vlada podržala je na sjednici u četvrtak inicijativu Hrvatskog sabora da se holodomor proglasi genocidom nad ukrajinskim narodom.

- Podržavamo tu inicijativu koju su pokrenuli klubovi u Hrvatskom saboru, kazao je Plenković na sjednici vlade.

Državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Zdenko Lucić kazao je kako predloženom deklaracijom Hrvatski sabor priznaje holodomor - prisilno izazvanu glad koju je smišljeno i organizirano proveo komunistički staljinistički režim u Ukrajini u razdoblju 1932-1933. - kao zločin genocida nad ukrajinskim narodom.

Procjenjuje se da je između 4 i 6 milijuna Ukrajinaca umrlo tijekom holodomora (gladomora) 1932./1933., odnosno velike gladi koju su izazvale sovjetske vlasti.

Holodomor je genocidom priznalo više od 20 zemalja te Europski parlament.

Uredba o sporazumu Hrvatske i BiH za bolju turističku suradnju

Vlada je u četvrtak donijela uredbu o objavi sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) o suradnji u području turizma zbog prepoznavanja obostranog interesa u tom sektoru i važnosti njegova razvoja za gospodarski, kulturni i društveni život u obje države.

Sporazum se sklapa na razdoblje od pet godina, nakon čega se automatski produljuje za daljnjih pet, osim ako ga bilo koja od ugovornih stranaka ne otkaže pisanom obaviješću diplomatskim putem, i to najkasnije šest mjeseci prije isteka tekućeg petogodišnjeg razdoblja, navodi se u dokumentu s Vlade.

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac podsjetila je da je taj sporazum prethodno sklopljen u Sarajevu 7. srpnja 2017., na hrvatskom i službenim jezicima BiH, a njime se predviđa da će obje strane skrbiti za razvitak i jačanje međusobnih veza u području turizma, s ciljem boljeg uzajamnog upoznavanja povijesti i kulture njihovih naroda.

- Posebnu pažnju posvetit ćemo poticanju kontakata između nadležnih institucija, razmjeni znanja i praktičnih iskustava o različitim oblicima turizma i marketingu, kao i informacija i podataka o obrazovnim programima/institucijama, investicijama u turizmu, zakonskim okvirima, obrazovanju za turističko-ugostiteljska zanimanje i usavršavanju zaposlenih, naglasila je ministrica.

Cilj suradnje je i povećanje turističke razmjene, bolja suradnja privatnog turističkog sektora, strukovnih udruga i drugih organizacija i subjekata relevantnih za turističku djelatnost, kao i razmjena podataka, strategija i drugog.

Ministrica je dodala i da će tu suradnju pratiti Mješoviti odbor za turizam kojeg će osnovati obje strane i koji će se sastati jednom svake dvije godine ili kada to ocijeni potrebnim, naizmjenično u RH i BiH.