Plenković: Granične kontrole u Schengenu su privremene

Premijer Andrej Plenković na današnjoj 257. sjednici Vlade u uvodnom obraćanju najprije se osvrnuo na 32. godišnjicu tragične pogibije general-bojnika Blage Zadre i pukovnika Alfreda Hilla. Izrazio je duboko poštovanje i zahvalnost njima i njihovim obiteljima i istaknuo kako je njihova hrabrost i odlučnost pokazala vrline koje se s ponosom prenose generacijama. Nikada neće biti zaboravljeni, poručio je premijer na početku sjednice.

Zatim je komentirao sastanak u vezi s afričkom svinjskom kugom koji je održan ovoga tjedna.

Afrička svinjska kuga - pomoć svinjogojcima

- U Hrvatskoj je do sada zbog afričke svinjske kuge eutanazirano 26 tisuća svinja, što je dva i pol posto ukupnog fonda tih životinja, rekao je premijer.

Plenković je istaknuo da protiv te bolesti nema cjepiva ni lijeka, koje bi, kako je rekao, Hrvatska nabavila da postoje bilo gdje u svijetu.

'Ne postoji lijek za afričku svinjsku kugu'

ASK nije hrvatska posebnost. Bolest je trenutno aktualna i u Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, rekao je Plenković.

Ponovio je kako je ukupna vrijednost do sada donesenih Vladinih mjera za borbu protiv ASK 30 milijuna eura, a najavio je i nove potpore svinjogojcima.

Epidemija se lakše širi u objektima s nižom razinom biosigurnosti, rekao je.

Nacrt prijedloga zakona inkluzivnom dodatku

Kao važnu temu istaknuo je i sjednicu Povjerenstva za osobe s invaliditetom gdje su predstavljena dva nacrta zakona, o inkluzivnom dodatku i doplatku za djecu. 

- Oba propisa kontinuitet su naše politike i provedbe programa kada je riječ o brizi o osobama s invaliditetom, ističe.

Rekao je da jedan zakon stupa na snagu 1. siječnja, a drugi 1. ožujka. 

- Provodit će se samo jedno vještačenje i smanjit će se administrativni procesi koje su osobe s invaliditetom do sada prolazile. Na taj način imat ćemo pravedniji sustav, a pravo na doplatak od sada će imati veći broj korisnika, istaknuo je.

- To je ogroman iskorak u zaštiti prava osoba s invaliditetom, naglasio je i dodao da oba zakona pridonose našim obiteljima.

U međuvremenu su, kaže, imali brojne aktivnosti. Izdvojio je jučerašnje otvaranje ceste u Rijeci koja je "fascinantan građevinski projekt". 

U Hrvatskoj je održan i veliki sastanak Svjetskog židovskog kongresa. Rekao je da su upravo iz Zagreba odaslane poruke u vezi s terorističkim napadom Hamasa na Izrael i cijelom situacijom.

O stanju na Bliskom istoku

Kaže kako je cijela situacija izazvala veliku zabrinutost brojnih njegovih kolega iz EU-a gdje su, u državama članicama EU-a, pitanja sigurnosti itekako podignuta na visoku razinu.

- Jedna od posljedica ove situacije na Bliskom istoku je i odluka pojedinih država članica EU-a da zbog prijetnji terorizma i ugroze nacionalne sigurnosti dodatno poduzmu mjere poput ovih koje je najavila Italija Sloveniji, a i mjera koju je Slovenija najavila Hrvatskoj. Radi se o tome da će i Italija prema Sloveniji uvesti privremenu graničnu kontrolu na unutarnjim granicama, a isto će Slovenija primijeniti i prema Hrvatskoj.

Uvođenje kontrola na granicama nije novitet

Uvođenje kontrola na schengenskim granicama nije novitet, radi se o privremenoj mjeri koja je posljedica pogoršanja situacije na Bliskom istoku, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković nakon što su Italija i Slovenija odlučile vratiti granične kontrole.

 

Slovenska vlada će u četvrtak odlučiti o uvođenju kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom

Slovenska vlada će u četvrtak odlučiti o uvođenju kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom, o čemu je njezin ministar unutarnjih poslova već obavijestio hrvatske i mađarske kolege.

Italija je ranije obavijestila Sloveniju da zbog promijenjene situacije u Europi i na Bliskom istoku uvodi kontrolu na granici. 

Uvođenje graničnih kontrola nije novitet, do njega dolazi zbog migracijskih trendova i procjena o pojačanim sigurnosnim prijetnjama zbog terorizma, rekao je Plenković na sjednici. 

No, privremeno uvođenje granične kontrole treba ostati iznimka koja se uvodi samo kao posljednja mjera koja treba biti podložna strogim uvjetima, posebno u pogledu područja primjene i trajanja, dodao je. 

Plenković je rekao kako trenutno devet država ima kontrole na unutarnjim granicama. Pri donošenju takvih odluka ključno je obrazložiti koliko će one otkloniti prijetnje sigurnosti, opravdati njihovu razmjernost te se konzultirati sa susjednim državama. 

Naglaso je kako je u srijedu razgovarao o toj temi sa slovenskim kolegom Robertom Golobom, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sa svojim kolegom Boštjanom Poklukarom. U planu je i skori susret ministara Hrvatske, Slovenije i Italije. 

Premijer je naglasio kako među europskim čelnicima vlada zabrinutost zbog pogoršanja situacije na Bliskom istoku. 

Nakon napada Hamasa na pogranična područja s Izraelom, u kojem je poginulo više od 1,3 tisuća ljudi, teroristički napadi su se dogodili i u Francuskoj gdje je 20-godišnjak ubio učitelja, te u Belgiji gdje je državljanin Tunisa ubio dvoje Šveđana koji su stigli u Bruxelles na utakmicu svoje reprezentacije. 

Plenković je rekao kako i Hrvatska i njene službe pozorno prate cijelu sigurnosnu situaciju u zemlji u ovako promijenjenim globalnim sigurnosnim okolnostima. 

Premijer nakon sjednice putuje u Sarajevo, a uoči tog puta rekao je kako je cilj da Bosna i Hercegovina, kao i druge države u regiji koje nisu članice Europske unije, uskoro sklope ugovor s Frontexom kako bi ta europska agencija pomogla da se suzbijaju nezakonite migracije na njezinom teritoriju. 

Odgovor na cijelu migrantsku krizu

Ključno je da se vodimo s 3 temeljna načela - tijesna suradnja država članica, solidarnost među državama članicama i rješavanje problema na izvoru.