Plenković: Zabrinuti smo zbog daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku

Premijer Andrej Plenković uvodno se osvrnuo na situaciju na Bliskom istoku, osudio Hamasove napade na Izrael te izrazio zabrinutost zbog daljnje eskalacije sukoba i nasilja.

Plenković je izrazio sućut obiteljima stradalih te kazao kako je MVEP na svoju zgradu simbolično postavio izraelsku zastavu.

- Zabrinuti smo za daljnju eskalaciju sukoba i nasilja, kao i za opasnost od šire destabilizacije u regiji Bliskoga istoka, rekao je.

Premijer je zahvalio MVEP-u i Veleposlanstvu na brizi i koordinaciji u vezi s povratkom hrvatskih državljana koji su bili u Izraelu.

- Oni koji su zatražili pomoć za napuštanje Izraela su je i dobili. Jedan dio naših državljana koji inače živi u Izraelu je tamo ostao, ali to je odluka tih ljudi. 

Podsjetio je kako su na telefonskoj sjednici Vlade smanjene cijene dizela, benzina i plavog dizela.

- To je bila dobra odluka za naše građane i gospodarstvo, poručio je.

Dodatnih 5 milijuna eura za razminiranje Ukrajine

Osvrnuo se i na donatorsku konferenciju posvećenu humanitarnom razminiranju Ukrajine. Rekao je da će danas na sjednici Vlade donijeti odluku kojom se donira dodatnih 5 milijuna eura za razminiranje.

- Do sada je prikupljeno nešto manje od pola milijarde eura. Pokazali smo da je naša politička potpora i solidarnost s Ukrajinom praćena i s vrlo jasnim djelovanjem. Ovakav doprinos Hrvatske je itekako utemeljen, koristan i konkretan za potporu Ukrajini, rekao je Plenković.

Borba protiv kriminala

Osvrnuo se i na veliku akciju policije u Splitu rekavši da je to još jedan dokaz da se policija bori protiv kriminala, ovaj put protiv skupina koje se bave raspačavanjem droge.

- Nastavak razbijanja zločinačkih udruženja. Ova su uhićenja povezana i sa suradnjom s njemačkom policijom, riječ je o međunarodnoj akciji koja pokazuje kako je borba protiv ovakve vrste kriminala nužna. Ove godine smo imali priliku svjedočiti rekordnim zapljenama kokaina, skoro 700 kilograma, a hrvatska policija prekinula je krijumčarske lance iz Južne Amerike u Europu. Policija je prošle i ove godine radila na otkrivanju i uhićenju čak 49 zločinačkih udruženja, rekao je Plenković dodajući da je riječ o ozbiljnom društvenom fenomenu s kojim se nadležna tijela bave kontinuirano.

Istaknuo je da je Fitch revidirao izglede dugoročnog rejtinga Hrvatske, koji je na razini BBB+.

- Izgledi koji su bili stabilni postali su pozitivni, što znači da po S&P i Fitchu imamo izrazito dobre i ohrabrujuće poruke da smo na dobrom putu i nadomak A kreditnom rejtingu koji Hrvatska još nikada nije imala. Dijeli nas jedna mala stepenica, to itekako ohrabruje i pokazuje da smo poduzimali jako dobre poteze u zahtjevnim i teškim okolnostima, rekao je Plenković.

Vlada u rebalansu predlaže povećanje rashoda na 29,3 milijarde eura

Vlada predlaže rebalans proračuna za ovu godinu tako da prihodi iznose 27,7 milijardi eura što je povećanje za 1,1 milijardu eura u odnosu na izvorni proračun, a rashodi se povećavaju za 1,2 milijarde eura, na 29,3 milijarde eura, rekao je u četvrtak u uvodu sjednice Vlade premijer Andrej Plenković.

Kao glavne razloge za rebalans naveo je povećanje izdvajanja za obnovu od potresa, plaće, mirovine, poljoprivrednike i Vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu zbog inflacije.

U okviru rebalansa, kako je rekao, realiziraju se sredstva od posebnog poreza na dobit te su prihodi po stavci poreza na dobit veći za 360 milijuna eura od prethodno planiranih.

Prema projiciranim prihodima i planiranim rashodima, proračun opće države završit će u deficitu od 0,3 posto ili 235 milijuna eura, što potvrđuje da je proračun praktički uravnotežen, rekao je Plenković.

Vlada u rebalansu revidira projekciju gospodarskog rasta za ovu godinu s 0,7 na 2,8 posto.

Udio javnog duga u BDP-u trebao bi na kraju godine, prema Vladinim projekcijama, iznositi 60,7 posto.

Plenković je podsjetio da je taj udio 2016. godine bio gotovo 80 posto, a njegovo smanjenje vidi kao "vrlo značajno postignuće" koje potvrđuje da vlada vodi odgovorno politiku upravljanja javnim financijama.

Inflaciju Vlada u ovoj godini procjenjuje na osam posto, što je više u odnosu na izvornu projekciju od malo više od šest posto.

Rebalans je, prema Plenkovićevim riječima, važan za nastavak gospodarskog rasta, usporavanje inflacije i očuvanje društvene kohezije.

- U rebalansu se zrcale prilagođeni prioriteti, a to su provedba petog paketa mjera Vlade, skrb o umirovljenicima odnosno rast mirovina, plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, nastavak obnove od potresa, pomoć poljoprivrednicima i svinjogojcima zbog afričke svinjske kuge, dodatna sredstva za besplatni obrok učenika u osnovnim školama, demografske mjere vezane uz rodiljni dopust, ulaganje u energetsku diversifikaciju i promet, rekao je Plenković.

Novi Zakon o izbornim jedinicama

Na dnevnom je redu i izmjena Zakona o izbornim jedinicama kojom će se intervenirati u odredbu o datumu stupanja na snagu zakona. Sabor je taj zakon izglasao 28. rujna s odredbom o stupanju na snagu 1. listopada.

No, u Narodnim novinama kao službenom glasilu zakon je objavljen izvan roka, tek 4. listopada. Do toga je došlo jer je predsjednik Republike potpisao zakon 3. listopada, pozivajući se na ustavni rok od osam dana za stavljanje potpisa. Vladajuća većina ocijenila je to potezom bez presedana i namjernom institucionalnom opstrukcijom.

- Time kao Vlada otklanjamo formalno-pravne nedostatke koji su nastali kao posljedica nepotrebnog, štetnog i presedanskog postupka predsjednika RH koji nije poštovao volju zakonodavca, a imao je dovoljno vremena. Očito je da je to učinio svjesno i namjerno, rekao je Plenković. 

- Otklanjam sve interpretacije u javnosti da je ovo rok koji netko drugi nije poštovao, tj. Vlada ili zakonodavac. Vlada je napravila sve što je trebala, a Sabor glasao prvom prigodom kad je mogao. Ovako ćemo imati dodatni posao. Ovo je štetan, svjestan i namjeran presedan, tim više što su službe Ureda predsjednika bile višestruko upozorene od četvrtka da se potpiše zakon, dodao je.