Škabrnja se sjeća žrtava: Sjećanja liječnika i najmlađe civilne žrtve

U Škabrnji, mjestu gdje je 18. studenoga 1991. počinjen jedan od najstrašnijih zločina u Domovinskom ratu, jutros je počeo komemorativni program. Istoga dana kada je slomljena obrana Vukovara, u ovom ravnokotarskom selu srpske postrojbe pod zapovjedništvom ratnog zločinca Ratka Mladića ubile su 43 civila i 15 branitelja. U njihovu čast danas u Škabrnju pristižu izaslanstva i građani iz cijele Hrvatske.

'To je bio pravi masakr'

Kolonu sjećanja najavili su i potresni razgovori s onima koji su krvavu srijedu preživjeli – liječnikom Borisom Dželalijom i Angelom Žilićem, tada najmlađom civilnom žrtvom Škabrnje, ranjenim s tek godinu i pol dana. Zadarski liječnik Boris Dželalija tog je jutra 18. studenoga bio u vojnoj ambulanti kada su granate probudile selo.

– Spustio sam se u prizemlje i ondje me dočekao škabrnjanin u odori hrvatskog vojnika, uplakan, vičući: ‘Moja majka, umrijeće majka!’ Krenuli smo pod kišom granata i pronašli njegovu majku ispod murve, teško ranjenu, s višestrukim prijelomima. Zbrinuli smo je i poslali u Zadar, prisjetio se.

U ta dva dana, kaže, Škabrnja je doživjela nešto što se može opisati samo kao masakr: "Stradalo je 59 ljudi, većinom civila. Ozljede su zadavane iz neposredne blizine, od jedne do 13 rana iz vatrenog oružja. Spominje se čak i slučaj gaženja tenkom. To je bila zločinačka banda koja je ovdje počinila genocid".

Anđelo Žilić tada nije mogao razumjeti što se događa, ali kako kaže, odrastao je uz priče o vlastitom ranjavanju i hrabrosti liječnika koji je spasio njegovu baku Milku.

– Za doktora sam saznao preko obitelji. Odmalena slušam da je pod granatama pomogao mojoj baki. Za mene je on anđeo u uniformi. Ovaj dan nije samo dan sjećanja, nego dan obećanja. Ako prestanemo govoriti, mlađe generacije će zaboraviti. Kad vidim koliko mladih dolazi u Škabrnju, osjećam radost jer znam da našu žrtvu neće zaboraviti i da se ovako nešto nikada više neće ponoviti, rekao je.

Zločin u Škabrnji

Bezumna razaranja i ubojstva izvršena su u na današnji dan u Škabrnji, mirnom ravnokotarskom mjestu.

Naspram 200-tinjak pripadnika samostalnog Škabrnjskog bataljuna stajalo je više od 4000 neprijateljskih vojnika i 30 oklopnjaka, uglavnom tenkova. Neprijatelj je uspio slomiti otpor branitelja Škabrnje nakon čega je uslijedio pravi masakr - ubijena su 43 mještana među kojima i 15 branitelja. Prve su vijesti o počinjenom zločinu objavljene 23. studenoga kada su tijela ubijenih stigla na Odjel patologije.

Zločinačkim napadom na Škabrnju je osobno zapovijedao Ratko Mladić. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni. Škabrnjane najviše boli što nisu dobili traženu pravosudnu satisfakciju. Gotovo nitko ozbiljan nije odgovarao za počinjene zločine.

Pogledajte arhivski prilog o masakru u Škabrnji iz 23. studenog 1991.: