08:02 / 09.02.2018.

Autor: HRT

Škare Ožbolt: Osnovni problem odnosa Hrvatske i Srbije je priroda rata

-

-

Foto: - / -

Kada je riječ o pitanjima koja opterećuju odnose dviju država, onda je prioritetno pitanje nestalih, rekla je Škare Ožbolt.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u ponedjeljak će stići u Zagreb. Navodi kako je iznenađen i zaprepašten nedavnom izjavom premijera Andreja Plenkovića da očekuje razgovor o ratnoj odšteti.

Ministar obrane Aleksandar Vulin izjavio je da će ga na Markovu trgu dočekati prosvjednici koje naziva ustašama. Na dnevnom redu bit će neriješena otvorena pitanja između dviju država - nestali, pravosudna suradnja, granice, povrat imovine i već spomenute ratne štete.

Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa, komentirajući iznenađenje i zaprepaštenje srbijanskog predsjednika, rekla je kako ne zna da bi to trebalo biti iznenađenje jer postoji kontinuitet u odnosima bez obzira na "zahlađenja" i "zatopljenja" koja su prisutna s obzirom na izjave i događaje. Postoji pravni kontinuitet događaja, dodala je Škare Ožbolt.

Podsjetila je pritom i da je početkom devedesetih godina Hrvatska donijela zakon o utvrđivanju ratne štete na području RH. Ministarstvo financija je 1993. dalo upute na koji se način ta šteta treba valorizirati i popisivati. U kolovozu 1996. potpisan je sporazum između Hrvatske i Srbije o međusobnim odnosima. Taj sporazum je Sabor u rujnu 1996. prihvatio i nakon toga trebalo se utvrditi način naknade ratne štete, a trebao je biti i potpisan dodatak sporazumu. Dodatak nije potpisan, ali su osnovane komisije koje su se sastajale. No nikakvog konkretnog rezultata tih sastanaka nije bilo. Godine 1998. Hrvatska je dostavila prijedlog tog dodatka sporazuma, koji je na kraju srbijanska strana odbila s tezom da se u Hrvatskoj dogodio građanski rat i da Srbija nije odgovorna za plaćanje te štete, rekla je Škare Ožbolt. 

Na Vučićevu izjavu da RH ne da ne može ništa dobiti, nego može više izgubiti Škare Ožbolt je rekla kako ne zna što bi Hrvatska mogla izgubiti osim što je izgubila ljude, materijalna razaranja su bila strašna. Prema tome ne znam što bi to RH mogla izgubiti, a što već nije izgubila, dodala je. 

Odnosi Hrvatske i Srbije moraju se graditi nabolje, ali je pretpostavka da se doista raščiste stvari koje su i dalje sporne. Osnovni problem sve više dolazi do izražaja, a to je priroda samog rata, odnosno je li tu riječ o agresiji ili građanskom ratu, kazala je Škare Ožbolt. Srbija smatra da se u RH dogodio građanski rat u kojemu ona nije sudjelovala. Niz presuda u Haškom sudu govore o ratu i kažu da to nije tako kako tvrdi Srbija, izjavila je Škare Ožbolt i naglasila kako želi podsjetiti da svi sudski postupci na Haškom sudu još nisu gotovi.

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, rekla je da je atmosfera između Hrvatske i Srbije već dulje zategnuta i da se odnosi dviju država nisu pomaknuli. Dosadašnji predsjednici održavali su pristojnu komunikaciju, ali se bitne stvari nisu rješavale. Otkad je došla ova vlast, odnosi su se znatno pogoršali i zategnuli, a prije svega otkad je RH postala članica EU-a i NATO-a. Od tada se Hrvatska vrlo intenzivno stavlja srbijanskim medijima u ustaški kontekst i od toga se ne odstupa. Neizravno se optužuje EU da je u svoje članstvo primila državu koja je oživila ustaštvo, provodi reviziju povijesti. Pritom ne spominje ono što se događa u samoj Srbiji u povodu revizije povijesti cijeloga 20. stoljeća i rehabilitacije određenih osoba iz Drugoga svjetskog rata, kazala je Biserko.

No naglašava da Vučićev posjet treba biti važan početak drugačijih odnosa ako za to bude spremnosti kod političkih elita, prije svega u Beogradu, s obzirom na to da je to opterećenje prošlosti.

Vrlo je teško procijeniti koji su Vučićevi ciljevi prije samoga dolaska u Hrvatsku, kazala je Biserko. Pojedini članovi njegove vlade imaju sasvim suprotne izjave i mišljenja od njegovih. Vučić nije svemoćan. Postoje razni centri u Srbiji koji bi vjerojatno bili na drugoj strani i vrlo je teško spekulirati što će on htjeti od ovog posjeta Hrvatskoj, istaknula je. 

Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, na pitanje o kolektivnoj tužbi protiv Srbije koju su prije više od 10 godina podnijeli logoraši za naknadu štete izjavio da je Srbija odbila sve njihove zahtjeve. Oni neće priznati da smo mi bili odvedeni u Srbiju i da smo ondje boravili devet mjeseci. Tu bi nam trebale pomoći institucije hrvatske države. Mi smo jednostavno ostali na marginama, kazao je Rehak.

Nama bi bilo najvažnije kada bi predsjednik Srbije donio karte u kojima je JNA ucrtala gdje je koja masovna grobnica tako da riješimo pitanje nestalih. Imam osjećaj kao da hrvatska država nije zainteresirana za taj dio. Ne očekujem ništa veliko od Vučićeva posjeta. Ružna je slika samo ta da oni govore o nekom ustaštvu, a mi nemamo veze s tim, rekao je Rehak.

Oni moraju shvatiti da je hrvatska država samostalna, da nisu oni nama tutori da nam kažu što mi moramo i na koji način raditi. To je bilo u onom sustavu tako, a sada je drugačije, dodao je.

Kada je riječ o pitanjima koja opterećuju odnose dviju država, onda je prioritetno pitanje nestalih, rekla je Škare Ožbolt. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!