Školska je godina prošla uglavnom mirno, ali promjene su potrebne

Iako je nastavna godina završila, neki učenici još uvijek prolaze kroz stresne trenutke. Među njima su oni koji imaju popravne ispite, učenici koji se upisuju u srednje škole, te maturanti koji čekaju rezultate ispita državne mature. 

Unatoč tome, svi se slažu da je godina prošla uglavnom mirno i uobičajeno, ali i da postoje stvari koje treba mijenjati u školstvu.

Jedan od ključnih problema je sve češće korištenje digitalnih uređaja među najmlađima, što negativno utječe na njihove grafomotoričke vještine.

- Ove nastavne godine, obzirom da je to prvi razred i obzirom na njihovu lošu grafomotoriku, bio je veliki izazov naučiti vezati cipele, pisati slova unutar crtovlja, rekla je Dubravka Vuković Sazdevski, učiteljica razredne nastave iz OŠ Borovje, Zagreb.

Istraživanja pokazuju da su učenici do četvrtog razreda osnovne škole dnevno za ekranom od 3 do 5 sati, dok im za igru i kretanje ostaje svega 58 minuta dnevno. Premalo se bave kreativnim aktivnostima koje su ključne za razvoj motorike.

Stariji učenici također imaju svoje zamjerke. Issa, učenica osnovne škole, poručuje: "Smanjiti količinu testova u godini i količinu gradiva koje moramo naučiti za testove i dalje za školu."

Srednjoškolci, poput Karoline, smatraju da bi trebali imati više znanja o politici.

- Mislim da bi trebalo pojačati Politiku i gospodarstvo, jer ja do trećeg razreda nisam imala pojma o politici, kaže.

Financijska pismenost također je problem među srednjoškolcima.

- Mislim da ne znam još raspolagati novcem i kad nešto vidim kažem moram to imati, ali uvijek stavim manji dio novca u štednju, priznaje Vida.

Unatoč sjajnim rezultatima naših učenika na međunarodnim i državnim natjecanjima, mnogi ističu da je to rezultat velikog truda, pogotovo za učenike iz manjih sredina.

- Mi učenici u manjim sredinama imamo puno manje mogućnosti za natjecanja, ističe Matej.

Ravnatelji također imaju primjedbe. Suzana Hitrec, predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola, naglašava kako je "godina e prošla, a mi nismo dobili Zakon o odgoju i obrazovanju koji je trebao regulirati status ravnatelja."

Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu, dodaje da imaju "sve više problema, pravnih, organizacijskih, sve više mailova, roditelja ljutitih u škole, teško je vladati školom bez pomoćnika."

Jedina zagrebačka škola s cjelodnevnim programom, OŠ Ivana Cankara, također ima svoje izazove.

- Školska godina je prošla s minimalno zadaća, stignemo više raditi na pismenom i usmenom izražavanju, program je ostao isti, ja sam jako zadovoljna, poručila je Branka Rudman, profesorica hrvatskog jezika.

Međutim, broj učenika u školama opada. U usporedbi s prije 10 godina, danas je u školskim klupama 59 tisuća učenika manje, a područnih je škola 136 manje. Broj prvašića također je manji za 4723. Ovi brojevi su dodatni razlog da se svaka ideja i primjedba vezana za školstvo shvati ozbiljno i pozitivno.