Uskoro će godina dana od razornog potresa koji je pogodio Zagreb. Obnova će, procjenjuje se, stajati oko 42 milijarde kuna. Na takvu katastrofu, koja se još pogoršala s petrinjskim potresima potkraj prošle godine, Hrvatska nije bila pripremljena, čulo se na Konferenciji o obnovi Zagreba koju je organizirao Večernji list.
Od zagrebačkog potresa, u posljednjih godinu dana, malo je toga napravljeno, jer nije ni postojao sustav pripreme i obnove od potresa, kaže Igor Kordić iz udruge SOS Zagreb.
- Prošlo je godinu dana da se oni uopće dovedu u situaciju promišljanja budućnosti ili načina kako će obnova funkcionirati. To s aspekta građana ovoga grada nikako ne može biti dovoljno, kaže Igor Kordić, potpredsjednik udruge SOS Zagreb.
Proces obnove Zagreba iznimno je složen i nužna je suradnja stručnih institucija. Ne smiju se dogoditi pogreške, pa je dobra priprema vrlo važna, kaže ministar Horvat. Ovaj su tjedan u Fond za obnovu upućene i prve odluke o konkretnim građevinskim zahvatima.
- Od ponedjeljka pa do današnjeg dana, uputili smo 50-tak odluka prema Fondu. Jedan dio njih za uklanjanje onih objekata koji su toliko oštećeni da će ih se morati rušiti i prve odluke koje idu u segment davanja prava za konstrukcijsku obnovu, rekao je Darko Horvat, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Postupak za građane, napominje ministar, nije toliko složen kako se u javnosti često prikazuje. Novac iz Europskog fonda solidarnosti očekuje se uskoro, i to oko 320 milijuna eura.
Skoro godina dana od potresa u Zagrebu, Foto: Dnevnik/HRT
Skoro godina dana od potresa u Zagrebu, Foto: Dnevnik/HRT
Skoro godina dana od potresa u Zagrebu, Foto: Dnevnik/HRT
- Novac je zapravo najveći problem i kad gledate sva ova kašnjenja, to je prvenstveno zato što nema novaca, kaže Josip Atalić, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Koliko će sve trajati stručnjaci ne žele čak ni nagađati, jer kada se odradi ovaj prvi dio obnove oštećenih zgrada, treba nastaviti obnavljati i one sa zelenim oznakama kako bismo se pripremili za buduće potrese.
- Zakon ove zgrade nije predvidio pojačavati, ali smatramo da treba naći druge zakonodavne okvire koji bi potakle da se te zgrade statički obnove ili čak i financijski pomogli, zaključio je Tihomil Matković iz Društva arhitekata Zagreba.
Sigurno je da će se u Hrvatskoj dogoditi i novi potresi za koje moramo biti spremni. Stoga sve zgrade, kažu stručnjaci, baš kao i automobile, moramo održavati i obnavljati.
HRT koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi Vam pružio bolje korisničko iskustvo o čemu više možete pročitati OVDJE. Ako ne želite dopustiti da HRT na vaše računalo upisuje kolačiće, možete to spriječiti postavkama Vašega internetskog preglednika.