Svečano obilježena 34. obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske

Uoči 34. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova održana je prigodna svečanost na kojoj se razgovaralo i o međunarodnim perspektivama Hrvatske jučer, danas i sutra te o vojnoj diplomaciji u suvremenom svijetu. 

Povijesni dan

Mladen Stubljar je 14. siječnja 1992. priopćio vijest koja se dugo čekala.

- Svi zajedno iščekujemo sutrašnji dan, 15. siječnja kada doživljavamo jednu novu povijesnu situaciju, u kojoj ćemo nakon devet stoljeća napokon postati suverena i samostalna država, kazao je Mladen Stubljar 14. siječnja 1992. 

Emitirana je i izjava predsjedatelja ministarskog vijeća Europske zajednice koja je sve potvrdila.

- Mislim da ću sutra imati priliku moći konstatirati da će sve zemlje Europske zajednice pristupiti priznanju Hrvatske i Slovenije, kazao je Joao de Deus Pinheiro 14. siječnja 1992. godine.

Svečanost uoči godišnjice priznanja Republike Hrvatske

Na svečanosti u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova okupio se velik broj gostiju, među njima i sudionici najveće diplomatske pobjede u povijesti Hrvatske koja je ostvarena u teškim ratnim uvjetima velikosrpske agresije.

- Nisu nam bili skloni, na početku 1991. godine imali smo zabranu uvoza oružja. Sve što smo imali ili smo oteli ili proizveli ili kupili na crnom tržištu, tako da je taj diplomatski posao bio izuzetno važan, rekao je Franjo Gregurić, predsjednik Vlade 1991. - 1992.

- U tim trenucima smo imali podršku samo Svetoga Oca Ivana Pavla II., Svete Stolice, Aloisa Mocka, austrijskog vicekancelara i ministra vanjskih poslova i više nikoga. Nije nas podržavala niti europska zajednica ni Sjedinjene Američke Države. I u tim okolnostima uspjeli smo stvoriti suverenu Hrvatsku državu za što su najzaslužniji predsjednik Franjo Tuđman osobno, Vlada demokratskog jedinstva i hrvatski branitelji, rekao je Mate Granić, potpredsjednik Vlade 1991. i ministar vanjskih poslova 1993. - 2000.

Vijest o nadolazećem priznanju trećina Hrvatske dočekala je u rovovima. Velik dio zemlje bio je okupiran, ljudi protjerani, a iako je na snazi bilo tzv. sarajevsko primirje - velikosrpski agresori i dalje su napadali.

- Samo međunarodno priznanje, bio je to veliki, veliki naravno događaj jer tada smo forimirali sve institucije kao suverena, neovisna, slobodna država. Iako nažalost nisu bili svi krajevi tada oslobođeni, kazao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.

U znak sjećanja na te slavne dane u Ministarstvu vanjskih i euopskih poslova okupili su se oni koji su u ratnim uvjetima izvojevali, prema mnogima, najveću diplomatsku pobjedu u povijesti Hrvatske.

- Na početku 1991. godine imali smo zabranu uvoza oružja. Mi smo sve to išto smo imali smo de facto ili oteli ili proizveli ili smo kupili na crnom tržištu tako da taj diplomatski posao je bio izuzetno važan, rekao je Franjo Gregurić, predsjednik Vlade Republike Hrvatske 1991. - 1992.

Diplomacija je radila diskretno, ali učinkovito, a njezin uspjeh još je veći ako se zna da pravih prijatelja Hrvatske nije bilo previše.

- Da su to vremena kad se stvarala država i kad se borilo za nju, a vremena su, međunarodna pozicija Hrvatske je bila nikakva. Ona nije postojala. Ona ne samo da nije postojala, nego svi su bili protiv nje, kazala je Zdravka Bušić, pročelnica Kabineta predsjednika Republike Hrvatske 1991. - 1995.

Svi se ipak slažu u jednom. Uz sve počasti diplomatima - za međunarodno priznanje najzaslužniji su branitelji. Jer da oni nisu uspjeli obraniti Hrvatsku - svijet ne bi imao što priznati.