Šimpraga: Pred Hrvatskom još brojni izazovi da bude otvorenije i tolerantnije društvo

12:11 / 23.05.2022.

Autor: Nikolina Ćosić/Dnevnik/IMS/I.Z./HRT

Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina

Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina

Foto: Dnevnik / HRT

Potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga istaknula je u ponedjeljak da Hrvatska ima dobar zakonodavni okvir za manjine, ali i da treba shvatiti upozorenja Vijeća Europe da su pred njom još brojni izazovi kako bi izrasla u otvorenije i tolerantnije društvo.

Republika Hrvatska je prepoznala važnost manjinskog pitanja i još se 1997. godine ratifikacijom Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe obvezala podnositi izvješća VE-u o zakonodavnim i drugim mjerama za ostvarivanje načela iz Konvencije.

- Savjetodavni odbor prepoznao je brojne aktivnosti koje je ova Vlada provodila s ciljem daljnjeg unapređenja položaja nacionalnih manjina u Hrvatskoj, rekla je Šimpraga u govoru na skupu Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.


Hrvatska ima dobar zakonodavni okvir kada je riječ o manjinama

Međutim, poručila je, važno je ozbiljno shvatiti i iznesena upozorenja da su pred Hrvatskom još brojni izazovi kako bi izrasla u otvorenije i tolerantnije društvo.

- Stoga se preporukama treba pristupiti kao konstruktivnom dokumentu koji nam omogućava da izazove prepoznamo brže i uspješnije, ali i da ih prevladamo, kazala je Šimpraga.

Hrvatska danas ima dobar zakonodavni okvir kada je riječ o manjinama, a ohrabruje, dodala je, i promicanje ravnopravnosti u strukturama državne i regionalne razine, kao i stupanj zastupljenosti nacionalnih manjina i savjetovanja s njima koji su zadovoljavajući.

Šimpraga je istaknula da je za proces pomirenja i međukulturalnog dijaloga važnost imala i prisutnost bivšeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na obilježavanju VRO Oluje u Kninu 2020. godine, što je pomoglo da hrvatsko društvo napravi važan iskorak prema putu pomirenja, ali i prepoznavanja srpskih žrtava za vrijeme Domovinskog rata.

No, dodala je, s druge strane, treba sagledati i negativne strane u mišljenju Savjetodavnog odbora, u kojem se ističe da zabrinjava porast govora mržnje.

Potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava smatra da ne ohrabruju podaci o podzastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina zaposlenih u državnim tijelima i javnim službama kao i to što su žrtve protumanjinske retorike i predrasuda najčešće pripadnici srpske i romske nacionalne manjine, dok, kazala je, rastući povijesni revizionizam pogađa srpsku, romsku i židovsku nacionalnu manjinu.

- Svakako ne ohrabruju podaci o podzastupljenosti nacionalnih manjina koji su zaposleni u državnim tijelima javnim službama, a konačno peto mišljenje upozorava da su žrtve protumanjinske retorike i predrasuda najčešće pripadnici srpske i romske nacionalne manjine, naglasila je Anja Šimpraga. 

Šimpraga je istaknula i pozitivne pomake poput popisnih obrazaca za pripadnike nacionalnih manjina koji su bili dostupni na manjinskim jezicima i pismu na prošlogodišnjem popisu stanovništva te činjenicu da je na terenu bilo osigurano i sudjelovanje razmjernog broja popisivača pripadnika nacionalnih manjina.

Međunacionalni dijalog i inkluzivno društvo

Zamjenica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Bahrija Sejfić naglasila je da je Hrvatska osigurala visoku razinu prava pripadnicima nacionalnih manjina, dodavši da je Vlada odlučna u preuzimanju preuzetih obveza i nastavit će i dalje unaprjeđivati prava nacionalnih manjina i njihovu potpunu zaštitu.

Predsjednica Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije Marie B. Hagsgrd kazala je kako su vrlo sretni kada čuju o napretku u Hrvatskoj u vezi s pitanjem prava nacionalnih manjina.

- Htjela bih, kazala je, da predstavnici nacionalnih manjina Savjetodavnom odboru kažu koje bi praktične mjere htjeli da budu implementirane, kao i da vlast kaže koje bi korake ubuduće mogla poduzeti po pitanju njihovih prava.

- Kako bi se prevenirali mogući budući sukobi u vašem društvu, od vitalne je važnosti ne samo da se čuje glas nacionalnih manjina nego i da imaju utjecaj na pitanja koja ih se tiču, poručila je Hagsgrd, naglasivši da dijalog i kompromis mogu dovesti do dobrih rješenja za unaprjeđenje društva tako da i većina i manjine u društvu imaju dobar život.

- Međunacionalni dijalog i inkluzivno društvo potrebni su za zaštitu ljudskih prava nacionalnih manjina, ali i većinskog naroda, zaključila je.

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH organizirao je danas skup posvećen provedbi Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojim su, kako su istaknuli, željeli ukazati na važnost donošenja i primjene ovog međunarodnog dokumenta kojim su znatno unaprijeđena prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!