Burno je cijeli dan bilo u zagrebačkoj gradskoj skupštini. Glavna točka dnevnog reda - prijedlog proračuna za iduću godinu, koji je večeras i izglasan. No jutros, na aktualnom satu počela je žestoka rasprava i svađa vladajućih i oporbe oko goruće teme - odlaganja otpada te odrona na Jakuševcu i planiranog novog centra za gospodarenje otpadom u Resniku.
Zagrebačka Gradska skupština u utorak je većinom glasova - s 25 "za" i 11 "protiv" - prihvatila proračun Grada Zagreba za 2024. težak 2,53 milijardi eura, a oporba je najviše kritizirala povećanje poreznih stopa nakon ukidanja prireza, zbog čega plaće u glavnom gradu, tvrde, neće rasti.
Ukupni proračun za 2024. veći je oko 5 posto u odnosu na ovogodišnji od 2,4 milijarde eura i odgovara stopi inflacije u navedenom razdoblju, što prati i proračun u užem smislu koji iznosi 1,71 milijardu eura. Planirani rast proračuna odnosi se najvećim dijelom na inflaciju i s njom povezan porast plaća i materijalnih troškova zaposlenika Grada i gradskih ustanova.
Značajna sredstava za Paromlin, stadion u Kranjčevićevoj, dvije nove tramvajske pruge...
Značajna sredstva uložit će se u sedam strateških projekata - gradske knjižnice i društveno-kulturni centar Paromlin, bazen Špansko, rekonstrukciju Doma sportova, izgradnju stadiona u Kranjčevićevoj ulici, obnovu Kina Europe, te izgradnju dvaju novih tramvajskih pruga u Sarajevskoj i Heinzelovoj ulici.
U proračunu se planira rast prihoda od poslovanja i prodaje imovine, s milijardu i 325 milijuna eura na milijardu i 411 milijuna eura. U 2024. planira se i rast zaduživanja u odnosu na prethodnu godinu, s 89 milijuna eura na 119 milijuna eura. Velik dio planiranih zaduženja u 2024. odnosi se na kredit koji Grad Zagreb planira povući od Europske investicijske banke za EU projekte zelene tranzicije i energetske obnove.
Mislav Herman u ime Kluba gradskih zastupnika HDZ-a i HSLS-a ustvrdio je da pored svih pozitivnih promjena Zagreb ovim prijedlogom proračuna ponovno propušta pridonijeti povećanju kumulativne osnovice poreza na dohodak od samostalnog rada primjenjujući nižu poreznu stopu od 20 posto, a ne 23,6, te višu poreznu stopu od 30 posto, a ne 35,4 posto.
- Jedino se korekcijom stope poreza na niže sprječava nastanak porezne evazije prema poreznim oazama u zagrebačkom prstenu, upozorio je.
Zagreb je, kaže, propustio svesti porezne prihode na realne razine i s takvim poreznim rasterećenjem sudjelovati u rastu sveukupne ekonomske konjukture u Hrvatskoj.
Lovro Marković u ime Kluba zastupnika Mosta složio se da je Zagreb bio u mogućnosti smanjiti porez na dohodak te ocijenio da se radi o "najneefikasnijoj javnoj upravi u Hrvatskoj" s obzirom na to da ima najveće radnoaktivno i najviše plaćeno stanovništvo.
Oporba: Novac se daje za parapolitički sektor
- To je zato što nisu proveli osnovno - povećali efikasnost rada gradskih poduzeća i javne uprave, ustvrdio je i dodao da se ne zna koliko će dodatno pojesti ZET, a sporne su mu i stavke koje, po njegovim riječima, ukazuju na provedbu ideoloških politika platforme Možemo! koja financira udruge u kulturi koje nisu institucije kojima je osnivač Grad Zagreb.
- Ovdje se radi o vidljivom podizanju novaca za udruge, za parapolitički sektor koji će odrađivati za njih političku promidžbu a što smo već navikli po dobrom starom obrascu, samo što vjerujem da im to neće uspjeti, rekao je
Igor Peternel, zastupnik Domovinskog pokreta.
I
Gordana Rusak, predsjednica Kluba neovisnih zastupnika Barić, Fortuna, Lovrić, Rusak kaže da su dobitnici u proračunu "udruge koje pjevaju, plešu i sviraju u ritmu Možemo! a gubitnici smo svi mi građani grada Zagreba".
Kaže da se u proračunu ne spominje denivelacija Slavonske avenije čiji je gotov projekt gradska vlast naslijedila od bivše vlasti, a građani trpe prometne gužve u tom dijelu grada.
Tanja Sokolić, predsjednica Kluba SDP-a u zagrebačkoj Gradskoj skupštini istaknula je, među ostalim, zadovoljstvo učetverostručenim iznosom sredstava za održavanje škola te izrazila nadu da će se iznivelirati sredstva u kulturi.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević istaknuo je kako je to najveći proračun do sada i najkompleksniji s obzirom na izvore prihoda koji se sve moraju planirati, ukomponirati, to su i različite vrste EU fondova, kredit Europske investicijske banke...
- Što se tiče ove priče oko toga zašto ćemo mi imati najveću stopu poreza na dohodak? Ja ću vas samo podsjetiti da je Grad Zagreb imao u mandatu HDZ-a i Milana Bandića najveću stopu prireza u Hrvatskoj od 18 posto. Dakle, imali ste pet godina da to smanjite - niste, rekao je Tomašević.
HRT-ova reporterka Marisabel Majić kazala je u središnjem Dnevniku HTV-a kako se oporbe najviše protivi što u tom proračunu nema dovoljno sredstava upravo za taj gorući problem u gradu Zagrebu, a to je zbrinjavanje otpada.
- Od jutra je bilo doista burno. Oporba je nazivala gradonačelnika Tomaševića kukavicom, jer je odmah nakon drugog odrona na Jakuševcu odlučio zatražiti pomoć Vlade. Okrivili su ga da je od Zagreba napravio "smradograd", te da uz svoje 2,5 godine mandata nije našao nikakvo pravovaljano rješenje, poručila je Majić.
Neke još važnije teme na sjednici bit će vezane za stadion Maksimir i za izmjenu poreza na dohodak. Budući da je vlada ukinula prirez na razini cijele države, gradonačelnik Tomašević je građanima Zagreba povisio uz maksimalnu stopu poreza na dohodak i oporba se s tim nikako ne slaže.
Prihvaćena visina poreznih stopa 23,60% i 35,40%
Zagrebačka Gradska skupština je prihvatila odluku gradonačelnika Tomislava Tomaševića o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak za porezne obveznike na području Grada Zagreba - nižu poreznu stopu 23,60% te višu 35,40%. Te porezne stope na snagu stupaju 1. siječnja 2024. godine.
Amandman je na taj Tomaševićev prijedlog podnio Klub gradskih zastupnika HDZ-a i HSLS-a, ali nije prihvaćen. Predlagali su da visina poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak na području Zagreba umjesto utvrđenih maksimalnih 23,60% za nižu poreznu osnovicu do visine 50.400 eura bude u iznosu od 20%, a viša porezna stopa umjesto utvrđenih maksimalnih 35,40% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 50.400 eura u iznosu od 30%.
Herman: Jedino Zagrepčanima od 1. siječnja neće rasti plaće
Predsjednik Kluba HDZ-a i HSLS-a Mario Župan rekao je kako smatraju da nema potrebe da se ukidanje prireza porezu na dohodak kompenzira uvođenjem maksimalno dopuštenih stopa poreza na dohodak već da je potrebno zadržati postojeće porezne stope budući je iz Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Zagreba 2023., prvih Izmjena i dopuna Proračuna Grada Zagreba za 2023. i projekcija za 2024. i 2025. te predloženih drugih Izmjena i dopuna Proračuna Grada Zagreba za 2023. razvidan znatan rast prihoda koje Grad Zagreb ostvaruje od poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Osim toga, u 2024. godini, zbog povećanih stopa poreza na dohodak na konačne poreze (kapital i imovinu), te očekivanim rastom plaća od devet posto, očekuje se daljnji rast prihoda od poreza na dohodak.
- Sramotno je da u Hrvatskoj jedino građanima Zagreba neće rasti bitno plaće od 1. siječnja 2024. godine. Ako gledamo četiri velika grada - u Osijeku se u potpunosti ukida prirez ide se na minimalne stope poreza na dohodak, a čak niti Rijeka niti Split u kojima nisu HDZ-ovi gradonačelnici ne uvode maksimalne stope poreza na dohodak. Dakle, Grad Zagreb je jedini grad u Hrvatskoj koji uvodi maksimalno porezno opterećivanje svojih građana, istaknuo je potpredsjednik Gradske skupštine i predsjednik zagrebačkog HDZ-a Mislav Herman.
Zagreb će se zadužiti kod Europske investicijske banke
Zagrebačka Gradska skupština na sjednici je prihvatila i da se Grad Zagreb dugoročno zaduži kod Europske investicijske banke za iznos do 206.910.000 eura uz otplatu u polugodišnjim ratama na rok od 10 godina uključujući jednu godinu počeka, uz varijabilnu kamatnu stopu koja trenutno iznosi 3,326% godišnje.
Poček u kojem se plaća samo kamata planiran je za jednu godinu, nakon čega slijedi otplata kredita u 18 jednakih polugodišnjih rata uvećanih za pripadajuću kamatnu stopu. Kreditnim sredstvima financirat će se projekti koji se odnose na javne zgrade, održivi javni prijevoz, digitalizaciju te revitalizaciju brownfield područja u razdoblju od 2023. do 2025. godine. U 2023. u iznosu od 941.000 eura, u 2024. od 77.302.000 eura te u 2025. u iznosu od 128.667.000 eura.
U dijelu koji se odnosi na javne zgrade, kreditna sredstva se planiraju utrošiti na područja izgradnje, proširenja, rekonstrukcije i opremanja predškolskih ustanova i školskih objekata, gradnju bazenskog kompleksa Špansko, Dječju bolnicu Srebrnjak, kino Europa, energetsku obnovu zgrada javne namjene te fotonaponske sustave na javnim zgradama.
Gradit će se biciklističke staze Greenway
Vezano uz područje održivog javnog prijevoza, sredstva se planiraju utrošiti za javnu rasvjetu u području urbane mobilnosti, uspinjaču, gradnju nerazvrstanih cesta te za VI. i VII. fazu biciklističke staze Greenway. Digitalizacija obuhvaća projekte digitalni Zagreb i pametno upravljanje zgradama dok se revitalizacija brownfield područja odnosi na Knjižnicu i društveno - kulturni centar Paromlin.
Gradski zastupnici prihvatili su i prijedlog gradonačelnika Tomaševića o izmjeni Odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika, te zaključak o prijenosu poslovnog udjela Grada Zagreba u trgovačkom društvu Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama društva s ograničenom odgovornošću - APIS IT d.o.o. na Republiku Hrvatsku. Prihvaćeni su i prijedlozi odluka o lokalnim porezima te o visini turističke pristojbe za 2025. godinu.
Dvadeset i deveta sjednica Gradske skupštine koja je počela u utorak u 9 sati i na kojoj su zastupnici donijeli rebalans proračuna za 2023. te proračun Grada Zagreba za 2024. prekinuta je pola sata iza ponoći te je predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović nastavak sjednice zakazao za srijedu u 10 sati.
Skupštinska oporba traži rješenje gospodarenja otpadom
Oporbeni zastupnici u zagrebačkoj Gradskoj skupštini danas su na sjednici na kojoj se donosi proračun Grada Zagreba za 2024., u prvi plan, umjesto proračuna, stavili problem odlagališta otpada Jakuševec i rješavanje problema gospodarenja otpadom u Zagrebu.
Potpredsjednik Gradske skupštine i predsjednik zagrebačkog HDZ-a
Mislav Herman novinarima je u Gradskoj skupštini rekao da gradonačelnik Tomislav Tomašević ne želi preuzeti odgovornost za ništa što se događa na Jakuševcu. Podsjetio je da je Tomašević kao "zeleni aktivist" došao na čelo Zagreba s jednim čvrstim obećanjem - a to je da će zatvoriti to odlagalište otpada, a sada, kaže Herman, možemo vidjeti da on zapravo ništa ne zna o onome za što se predstavio da zna sve, govorio je da je konzultant po toj temi u čak 40 država svijeta.
Herman je ponovio da Klub HDZ-a nikada nije glasao za lokaciju izgradnje budućeg centra za gospodarenje otpadom u Resniku. Kaže da su iz Prostornoga plana micali postrojenje za termičku obradu otpada iz Resnika, kompostanu u Brezovici i postrojenje za obradu građevinskog otpada u Podsusedu i to zato jer su "osjetili bilo naroda".
Herman (HDZ): Tomašević mora predložiti novu lokaciju za budući centar za gospodarenje otpadom
Smatra da bi bilo logičnije da budući centar za gospodarenje otpadom bude tamo gdje je rjeđa naseljenost stanovništva, ali da gradonačelnik Tomašević mora predložiti tu novu lokaciju.
- Tomašević kao zeleni aktivist zajedno sa svojim suradnicima mora predložiti novu lokaciju, a ne tražiti od Vlade RH da mu u tome pomaže, ali Vlada RH će mu pomoći u tome zato što Vlada RH pomaže svim jedinicama i lokalne i područne i regionalne samouprave, neovisno o stranačkome predznaku pa će to tako napraviti i u Gradu Zagrebu, rekao je Herman. Kaže da bi samo onda voljeli da građani budu svjesni tko nešto radi u Gradu Zagrebu, a tko je potpuno nesposoban za vođenje Grada.
Predsjednik Kluba gradskih zastupnika HDZ-a i HSLS-a Mario Župan rekao je da su Tomašević i predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović, koji sada traži neko ujedinjenje, mogli u dvije i pol godine već pokrenuti taj prostorni plan i napraviti referendum oko lokacija. Istaknuo je i da je zakonska obaveza donijeti novi Plan gospodarenja otpadom jer postojeći vrijedi do kraja ove godine.
Župan je rekao i da Gradu Zagrebu 27. prosinca izlaze građevinske dozvole za kompostanu i za odlaganje miješanog komunalnog otpada na Jakuševcu.
Peternel (DP): Tomašević je neki dan na Jakuševcu "politički poginuo"
Igor Peternel iz Kluba Domovinskog pokreta i Zelene liste kaže da su svi svjesni da je gradonačelnik Tomašević "politički poginuo" neki dan na Jakuševcu te da je stanje na tom odlagalištu otpada nepovratno uništilo svaki gradonačelnikov kredibilitet u građanstvu.
- Oni su službeno najavili da smanjuju odvoz ionako prorijeđenog odvoza. Imamo ozbiljan problem a nemamo rješenje, i to je činjenica, kaže Peternel.
Kaže da su HDZ-ovci zainteresirani, a nisu, "oni bi sasvim sigurno određenim svojim parapolitičkim djelovanjem doveli do nereda u kojem bi možda išli i do povjerenika Vlade za Grad Zagreb i spajanje novih izbora za Gradsku skupštinu i gradonačelnika Grada Zagreba zajedno s parlamentarnim izborima".
Gordana Rusak, predsjednica Kluba neovisnih zastupnika (Barić, Fortuna, Lovrić, Rusak) smatra da se neće ništa napraviti u gospodarenju otpadom, "Jakuševec zatvaranju neće biti niti centimetar bliže".
- Gradonačelnik Tomašević laže kad kaže da sva postrojenja za zbrinjavanje otpada moraju biti na jednoj lokaciji da bi dobio financiranje iz EU. Tražila sam očitovanje mjerodavnih institucija da mi se dostavi taj dokument koji to pokazuje - odgovor je da takav dokument ne postoji, kaže Rusak.
Dodala je da Tomašević ne može dobiti financiranje za miješani komunalni otpad nego samo za onaj koji je odvojen, pa onda on time da sve stavi na jednu hrpu se nada da će dobiti financiranje pod lupom odvojenog otpada i za miješani.
Nestranački zastupnik iz Kluba Mosta
Trpimir Goluža kaže da se Zagreb nalazi u "potpuno suludoj situaciji gdje gradska vlast koja ima sve poluge vlasti nije kadra preuzeti odgovornost, nema političku hrabrost da donese određene odluke već nastoji to prebaciti na oporbu, da oporba donese krucijalne odluke o tome kako će se i gdje gospodariti s otpadom u Gradu Zagrebu".
Zagreb: Prihvaćen rebalans proračuna uz kritike
Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine danas su većinom glasova prihvatili rebalans proračuna kojim se ukupan planirani iznos povećava za 49 milijuna eura, uz kritike oporbe da je fiktivan po stavkama koje se tiču kapitalnih projekata i da je podbacio što se tiče razvoja.
Šefica Gradskog ureda za financije i javnu nabavu
Daniela Juroš Pečnik rekla je da Odlukom o izmjenama i dopunama zagrebačkog proračuna za 2023. i projekcije za 2024. i 2025. i povećanjem ukupnog planiranog iznosa konsolidirani proračun iznosi gotovo 2,4 milijarde eura.
Samo povećanje na proračunu u užem smislu iznosi 44 milijuna eura, dok kod proračunskih korisnika također iznosi 5 milijuna eura.
Ivica Lovrić u ime Kluba neovisnih zastupnika ocijenio je da se Gradom loše upravlja i fiktivno prikazuje - u proračunu se pompozno najavljuje, planira, koristi u marketinško-političke aktivnosti, a na kraju se ne dogodi ništa.
Da je prijedlog rebalansa proračuna fiktivan složio se i
Lovro Marković u ime Kluba zastupnika Mosta, koji kaže da je fiktivan samo po onim stavkama koje se tiču kapitalnih projekata.
- On nije fiktivan po svim onim stavkama gdje se provodi nabava opreme, međunarodna suradnja, daje novac udrugama za razvoj kulture, međunarodne suradnje, civilnog društva itd. U ovom trenutku Grad u sjeni drugih događanja tu povećava razdjele, rekao je.
Slaven Dobrović u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta i Zelene liste komentirao je da je ovaj rebalans "podbačaj što se tiče razvoja i razvojnih aktivnosti".
Mislav Herman u ime Kluba zastupnika HDZ-a kazao je da prihodovna strana proračuna u dijelu poreznih prihoda raste za 37 milijuna eura, s prvotno planiranih 1,7 milijardi eura na 1,44 milijarde eura.
Povećanje prihoda od poreza od 2021. do 2023. iznosi, naveo je, "golemih" 295 milijuna eura, "gotovo 40 posto u odnosu na 2021."
Herman: Rezultat rasta prihoda od poreza rezultat mjera i politike Vlade
- Rezultat rasta prihoda od poreza u posljednje dvije godine rezultat je mjera i politike Vlade RH kojima se nakon očuvanja radnih mjesta i poduzetništva u doba krize potaknula snažna gospodarska aktivnost, pozitivno poslovno okruženje koje je rezultiralo visokom zaposlenošću, rastom plaća, ustvrdio je.
Herman kaže i da je Zagreb 2023. propustio pridonijeti povećanju kumulativne osnovice obračuna poreza jer nije korekcijom prireza spriječio nastavak porezne erozije, poreznog bijega stanovništva u porezne oaze.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević kazao je da kao najveće stavke, oko 50 milijuna ide ZET-u i Holdingu, da se ne bi dizale cijene građanima.
- Troškovi ove godine rasli su i u Holdingu i u ZET-u jer je stopa inflacije bila da sve raste. Bio je štrajk u veljači, nova sistematizacija u obje tvrtke i tako su se povećali troškovi, odgovorio je Tomašević na prozivanja da se konstantno povećavaju te stavke u proračunu.
Ovim rebalansom se iz gradskih izvora najviše povećavaju sredstva u sklopu Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje u iznosu 58,2 milijuna eura, najvažniji dio odnosi se na ZET i saniranje posljedica nevremena iz srpnja.
Za Gradski ured za kulturu i civilno društvo izdvojeno je dodatnih 5 milijuna eura, a za Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade 5,8 milijuna eura.
Od smanjenja proračunskih sredstava najviše se smanjuju sredstva planirana u sklopu Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove u iznosu 24,4 milijuna eura radi usklađenja planiranih sredstava s dinamikom izvođenja radova za kapitalne projekte.
Tomašević prozvao Hermana da oko Resnika "bezočno laže ili ne zna čitati"
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević prozvao je danas na aktualnom satu Gradske skupštine HDZ-ovca Mislava Hermana da "ili bezočno laže ili ne zna čitati" kada tvrdi da HDZ nije glasao za to da Centar za gospodarenje otpadom bude u Resniku.
HDZ-ov zastupnik
Mislav Herman pitao je gradonačelnika koji je plan oko Jakuševca i što će napraviti da se smanji mogućnost da brdo ponovno eksplodira, "osim kukanja i zapomaganja u HDZ-ovoj Vladi".
- To je vaša zakonska odgovornost, poručio je Herman, optuživši gradonačelnika da je cijelu političku karijeru vezao za brdo Jakuševec i izgradio lažni imidž.
- Kada pričamo o lažnom imidžu, 'ajmo o vašim lažima. Rekli ste da HDZ nikad nije glasao da Centar za gospodarenje otpadom bude u Resniku, to je bezočna laž, odgovorio mu je
Tomašević, dodavši da je za to glasalo sedam HDZ-ovih zastupnika, uključujući Hermana i aktualnog ministra koji odlučuje o zahvatu studije utjecaja na okoliš.
- Za plan gospodarenja otpadom u kojem jasno piše da će CGO biti u Resniku. Ili ne znate čitati ili bezočno lažete, rekao je.
- Ne samo da je HDZ glasao već vi osobno, nevjerojatno mrtvi hladni kažete da niste glasali. Je li to ta pomoć, upitao je Tomašević, referirajući se na obećanja premijera
Andreja Plenkovića da će Vlada dati doprinos u rješavanju te problematike.
Hermana je upitao zašto nisu zatvorili Jakuševec s obzirom na to da su bili pet godina na vlasti.
- Vičete tamo gdje boli jer niste bili sposobni riješiti to pitanje, uzvratio mu je Herman i dalje tvrdeći da HDZ nikada nije za to glasao.
Na to je Tomašević upitao treba li se dogoditi treći, četvrti, peti odron kako bi se to prestalo politizirati.
Gradonačelnika je zbog Jakuševca prozvao i nestranački zastupnik Trpimir Goluža, ustvrdivši da se morala dogoditi strašna ljudska tragedija kako bi postao svjestan da je nesposoban riješiti problem smeća.
- Tek tada ste kapitulirali, pali pred koljena premijera Plenkovića i zakmečali poput malog djeteta, kazao je Goluža te upitao gradonačelnika zašto se iživljava nad šefom Čistoće i ne prihvaća njegovu ostavku.
- Zastupnik Goluža želi biti gradonačelnik, ali nije siguran može li imati podršku Mosta. Upravo je Most kleknuo dvaput pred HDZ-om i išao s njima u koaliciju, poručio mu je Tomašević koji kaže da ne traži pomoć, nego odgovore.
- Dajte odgovor je li vam OK Resnik ili imate neku drugu lokaciju - nama je. A vi kalkulirajte i skupljajte jeftine političke bodove pa nećete biti ni kandidat za gradonačelnika, dodao je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!