Gosti emisije "U mreži Prvog"
Foto: HTV / HRT
Održavanje sjednice Odbora za obranu, nedolazak načelnika GS OSRH Tihomira Kundida i odlazak predstavnika vlasti sa sjednice i danas su jedne od glavnih tema u Hrvatskoj. Zašto general Kundid nije došao na sjednicu Odbora, što je misija NSATU i tko politizira vojsku, analizirali su gosti emisije "U mreži Prvog".
Deur: Bauk više nije predsjednik Odbora, zamijenio ga Orsat Miljenić
Potpredsjednik Odbora za obranu Ante Deur kazao je kako predsjednik Milanović pogrešno prezentira značenje misije NSATU te objasnio zašto je HDZ napustio jučerašnju sjednicu.
- Napustili smo iz razloga na koji način je gospodin Arsen Bauk, predsjednik Odbora za obranu, sve to vodio. Načelnik GS OSRH Tihomir Kundid trebao je biti pozvan. On je bio taj mjerodavan koji je trebao objasniti ovo što Zoran Milanović laže i hrvatskoj javnosti krivo prezentira, rekao je.
Naglasio je kako dva vojnika koja bi trebala ići u Wiesbaden ne bi išla u Ukrajinu, nego bi služili kao logistička potpora.
- Kao članica NATO-a smo to potpisali. Jučer je pokazatelj da je i sam Odbor za obranu vodio Orsat Miljenić, a Arsen Bauk, po onome što smo vidjeli, nije predsjednik odbora, kazao je.
Bauk: Rasprava o Vladinim prijedlozima u utorak na plenarnoj sjednici
Deuru je odgovorio predsjednik Odbora Arsen Bauk koji je kazao kako mu još uvijek nije jasno zašto su vladajući napustili sjednicu jer se oporba slagala s 12 od 13 Vladinih odluka.
- Jučerašnja sjednica odbora sazvana je prema poslovniku s točkama koje je predložila Vlada i koje će biti raspravljene u utorak na plenarnoj sjednici i imala bi uobičajen tijek da se nije dogodilo nešto što meni još uvijek nije jasno - zbog čega su zastupnici većine napustili sjednicu, rekao je.
- Postojao je visok stupanj suglasnosti oko 12 od 13 Vladinih odluka. Ispalo bi da smo na kraju dali glasanje da bi oporba glasala za Vladine prijedloge, a da nikoga iz Vlade bilo, kazao je.
Ponovio je kako se načelnik GS OSRH ne poziva na sjednice Odbora za obranu o točkama koje predlaže Vlada, ali je uobičajeno da u sklopu delegacije MORH-a, za pojedine točke dođe.
- On je prema najavama iz MORH-a jučer bio najavljen. Da je došao na sjednicu, dobio bi riječ kao što je to ministar od njega zatražio i odgovorio bi na postavljena pitanja, nastavio je.
- Što se tiče sudjelovanja Ureda PRH, već je dugi niz godina, i prije mog mandata, na sjednice odbora se pozivaju predstavnici Ureda PRH. U pravilu se ne odazivaju, osim na one točke u kojima se traži mišljenje, suglasnost i prijedlog PRH. Takvih je bilo 13 od 14 točaka i oni su ovaj put odlučili doći, dodao je.
Klasić: S članstvom u EU-u i NATO-u preuzeli obaveze i prava
Član odbora Darko Klasić iz HSLS-a, ustvrdio je kako je na djelu politizacija HV-a koja dosad nije viđena.
- Ovo je prvi put politizacija Odbora za obranu i HV-a. Nakon 20 godina parlamentarne demokracije, ovo je prvi put da je u svrhu predizborne kampanje napravio cirkus oko Ukrajine, rekao je.
- Demantirao bih kolegu Bauka. Bio sam u prošlom sazivu član Odbora za obranu, a za razliku od njega, bio sam nazočan na 90 posto sjednica. Ni na jednoj sjednici dosad nije počinjala sjednica, prije nego se usvojio dnevni red. Ne podrazumijeva se da, ako je u pozivu, da je automatski usvojen, kazao je.
- Što se tiče načelnika GS OSRH. U čl. 16. st. 16. Zakona o obrani, jasno je definirano u čemu sudjeluje načelnik GS OSRH. On nas treba upoznati sa svim bitnim odlukama koje se tiču vojske, nastavio je.
- Mi smo bili nekad i oporba. Za ovakve stvari koje su međunarodno bitne za Hrvatsku, nikad nije bilo oporbe i vlasti, ovaj put vidimo da se to koristi u dnevno-političke svrhe na štetu ugleda RH, dodao je.
Podsjetio je kako je Hrvatska slala 150 vojnika u aktivnu ratnu zonu, a sada je problem poslati do pet njih u zemlju saveznicu - Njemačku.
- S članstvom u EU i NATO-u preuzeli smo neke obveze i prava. Nije bilo problematično kada smo vojnike slali 2013. godine u Afganistan, u ratnu zonu smo poslali 150 ljudi u šest kontingenata. Nažalost, jedan dočasnik je poginuo. To nije bio problematično, jedna politika se vodila 2011. i 2015., podsjetio je.
- Tvrdi da je danas Ukrajina visokokorumpirana zemlja, onda smo na remont slali MiG-ove 21 u Ukrajinu, iako je čelnik te tvrtke drugi dan uhićen, jer tvrtka nikad nije radila remont, zaključio je.
“Ovo je debela politizacija uloge vojske koja je dosad bila netaknuta. Narušen je cijeli ustroj HV-a, pogotovo u napredovanju preko činova. PRH koristi svoju priliku za promociju, promaknućem časnika. Danas HV ima 38 generala i skoro 350 brigadira. To je dovoljno za vojsku od 200 tisuća vojnika, a ne za vojsku od dvije brigade.”
Darko Klasić, član Odbora za obranu, HSLS
Grmoja: Eskalacija ili deeskalacija ovisi o predsjedničkim izborima u SAD-u
Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja naglasio je da postoji opasnost od izbijanja Trećeg svjetskog rata.
- Ovo što govori kolega Klasić, to stoji, dosad smo imali suglasnost oko svih bitnih odluka, barem HDZ i SDP, ali nismo imali ovakav ratni sukob i ovakvu prijetnju eskalacijom gdje smo pred Trećim svjetskim ratom, a neki već tvrde da smo već u njemu, rekao je.
Ne možemo se, kako kaže, "vaditi na to što je radio Milanović".
- Istina je da smo na remont slali MiG-ove 21 u Ukrajinu i da su se vraćali u kariolama. Tu remonta praktički nije bilo. Je li istina da je Milanović mogao prije otvoriti ovo pitanje. Iz Ureda PRH će reći: "da je on oponirao tamo, ne bi se mogla donijeti odluka, a ovako je ostavljena prilika svakoj zemlji da odluči", kazao je.
- Zašto Milanović odmah nakon Washingtona nije rekao da je protiv ovoga, da otvorimo javnu raspravu. Zašto na pitanje Mire Bulja hoće li se Hrvatska direktnije uključiti u ovaj sukob Plenković odgovara da su to gluposti, ne otvara ovu priču i objasni o čemu se radi? Ne, nema rasprave, oni sve ispod stola nešto rade, dok Milanović nije rekao "stop", zapitao se Grmoja.
- Naš stav je tu jasan. Ne treba doći načelnik GS OSRH da obrazloži zašto je NSATU dobar. Ja sam jučer na Odboru pitao. Vi nama prodajete priču o struci. Eskalacija ili deeskalacija rata na Bliskom istoku ili u Ukrajini, ovisi o američkim izborima. Operacije se dogovaraju o tome kako će na njih utjecati. Mi smo jasno rekli kako ćemo glasati. Mi nismo za dublje petljanje u ovaj rat, poručio je.
- Hrvatska se dovoljno izložila, dala ogromne količine humanitarne i vojne pomoći. Sasvim je jasno da prekida sukoba neće biti bez dogovora, dodao je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!