01:30 / 09.03.2020.

Autor: HRT/Hina

Slonjšak: Žene s invaliditetom izložene dvostrukoj stigmatizaciji

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak ocijenila je na Međunarodni dan žena da se žene s invaliditetom u Hrvatskoj i dalje suočavaju s preprekama u svim segmentima života.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak ocijenila je na Međunarodni dan žena da se žene s invaliditetom u Hrvatskoj i dalje suočavaju s preprekama u svim segmentima života te da njihov položaj ne udovoljava konvencijskim zahtjevima.

- Izloženost dvostrukoj stigmatizaciji po osnovu invaliditeta i spola najveća su prepreka  za veću uključenost djevojčica i žena s invaliditetom u obrazovanje i zapošljavanje, a što potvrđuju podaci o obrazovnoj strukturi i radnom statusu, navela je pravobraniteljica.

Ekonomska ovisnost

Naime, čak 72,8% žena s invaliditetom nema završenu osnovnu školu (OŠ) ili samo OŠ, 18,2% ima završenu srednju školu i to pretežito trogodišnju, više ili visoko obrazovanje ima svega 7,2%. Budući da se žene s invaliditetom pretežito obrazuju za pomoćna zanimanja, ako i dobiju priliku za rad to je uglavnom na slabo plaćenim poslovima što dovodi do ekonomske ovisnosti, isključenosti, nemogućnosti utjecaja na vlastiti život i socijalnoj deprivaciji, upozorila je Slonjšak.

U 2019. godini je posredstvom Zavoda za zapošljavanje zaposleno 42,1% žena s invaliditetom. U mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno ih  je 37,4%. Od ukupno 11 610 zaposlenih  osoba s invaliditetom dan 31. prosinca 2019. bilo je zaposleno 5 021 žena s invaliditetom. Bez osnovnih priključaka za struju, vodu, kanalizaciju i u skupnim prostorima živi 12,4% žena s invaliditetom.

Pravobraniteljica ističe da su prava na obrazovanje i zapošljavanje temeljna prava jer omogućavaju osobama s invaliditetom neovisno o spolu, da se izdignu iz siromaštva. U  Registru  osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u siječnju 2020. evidentirano je ukupno 496 609 osoba s invaliditetom, od čega su 196  609 žene s invaliditetom, odnosno 39,6%.

Brojne predrasude i društvene prepreke

U ostvarivanju prava na partnerske odnose i reproduktivnih prava žene s invaliditetom se susreću s brojnim predrasudama i društvenim preprekama, nerazumijevanjem okoline i izostankom podrške, otežanom pristupu zaštiti reproduktivnog zdravlja osobito u ruralnim područjima, upozorava Slonjšak.

Premda je Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka maternice, HZJZ poseban naglasak stavio na žene s invaliditetom, slab je odaziv preventivnim ginekološkim pregledima i pregledima dojki. Razlog za to je, ocjenjuje pravobraniteljica, izostanak svijesti o važnosti preventivnih pregleda u smanjenju rizika od narušavanja reproduktivnog zdravlja, ali i nepristupačnost zdravstvenih usluga i opreme te izostanak prijevoza i asistencije prilikom pregleda.

U 2019. godini rodilo je ukupno 1 096 žena s invaliditetom. Preduvjet za ostvarivanje prava na dom i obitelj i prava na slobodno izabrano roditeljstvo je odgovarajuća podrška, a koja u sustavu nedostaje, smatra Slonjšak.

Rijetko prijavljuju nasilje - potrebna je veća odgovornost institucija i stručnjaka
Upozorila je da žene s invaliditetom rijetko prijavljuju nasilje. Premda je prema mnogim pokazateljima nasilje nad ženama s invaliditetom prisutno u svim oblicima, od psihološkog do seksualnog,  žene s invaliditetom rijetko prijavljuju nasilje. Najčešći razlozi za to su ovisnost o nasilniku, nepovjerenje u sustav, neinformiranost o mogućnostima zaštite, što nameće veću odgovornost institucija i stručnjaka u pogledu ranog prepoznavanja svih oblika nasilja, poručila je Slonjšak.

Smatra da podzastupljenost žena s invaliditetom u tijelima vlasti, upravnim ili nadzornim tijelima umanjuje mogućnost izravnog utjecaja žena s invaliditetom na stvaranje poticajne klime za veći društveni utjecaj na javne politike s ciljem unapređenja položaja žena s invaliditetom.

Država je dužna poduzeti mjere kojima bi se ženama s invaliditetom priznala temeljna ljudska prava

Upozoravamo, ističe Slonjšak, kako položaj žene s invaliditetom u Republici Hrvatskoj ne udovoljava konvencijskim zahtjevima te je država dužna poduzeti mjere kojima bi se ženama s invaliditetom priznala temeljna ljudska prava, sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, navodi se među ostalim u priopćenju pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak u povodu Međunarodnog Dana žena.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!