18:46 / 22.08.2018.

Autor: A.A./B.S.LJ./HRT

Slučaj M. Ružića: "Moguće je ne prepoznati srčanu manu"

Foto: Petar Glebov/PIXSELL

Foto: Petar Glebov/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Iz Ministarstva zdravstva otkrili su nam točnu djagnozu srčane mane M. Ružića.
Suženje početnog dijela aorte točan je naziv dijagnoze srčane mane od koje je, u kombinaciji s astmatičnim bronhitisom, tragično preminuo 22-godišnji Matteo Ružić iz Zaprešića. Potvrdili su nam to iz Ministarstva zdravstva, iz kojeg kažu da medicina, unatoč svakodnevnom napretku, ne može prepoznati svako problematično zdravstveno stanje.

Dubravko Ružić sumnja u nalaz obdukcije
- Prosvjed u Zaprešiću

Da je moguće da srčana mana ostane neprepoznata, potvrđuje nam i voditeljica nacionalnog Referalnog centra za kongenitalne srčane bolesti odraslih Maja Strozzi iz KBC Zagreb. Da pojasnimo, kao laike nas je zanimalo kako je moguće da mladiću do 22. godine nije dijagnosticirana srčana mana, pogotovo s obzirom na to da je imao astmu i pretpostavlja se - sistematske preglede do ove životne dobi? Kako objasniti da je kroz cijeli sustav, dakle od pedijatra preko školske medicine, liječnika obiteljske medicine i specijalista koji su pratili njegovu astmu, ta mana ostala neprepoznata?

U prvom redu to, kaže nam ona, može ovisiti o težini greške. Napominje da ima slučajeva da i teške greške ostanu neprepoznate.

"Ako je blaga, ne mora se čuti šum kod pregleda (auskultacije) srca,  ne mora biti promjena u EKG-u, ako nije nastupilo jače zadebljanje srčanog mišića. Ukoliko je greška napredovala, najčešće ipak ima znakova kod pregleda ili u  EKG-u, ako je sniman, no ne nužno. Ne znam je li obdukcijom utvđena težina greške", kaže nam Strozzi, napominjući da nije upoznata s detaljima obdukcije preminulog pacijenta, a informaciju da se radilo o suženju početnog dijela aorte dobila je od nas.


Maja Strozzi (foto: Tomislav Miletic/PIXSELL)

Valja ovdje napomenuti da je na konferenciji Ministarstva zdravstva istaknuto kako je ovo tek preliminarno izvješće koje upućuje na uzrok nagle smrti jer neki obdukcijski nalazi još nisu gotovi.

Ako je točna dijagnoza "suženje početnog dijela aorte",  to može uključivati više pojmova, no najčešće se radi o prirođenoj varijaciji zalistka, pojašnjava Strozzi. To, kaže ona, može biti potpuno nevina anatomska modifikacija, ali ima puno veću sklonost degeneraciji, odnosno može se suziti već u ranom djetinjstvu. "Tada to nazivamo aortnom stenozom. Srčani se mišić tom stanju prilagođava tako da zadeblja, hipertrofira, pa se to dugo može kompenzirati. Ali to može biti i ishodište aritmije", kaže.

Sama astma je odvojena bolest, no u situaciji u kojoj se našao 22-godišnjak iz Zaprešića možda je, kaže Strozzi, mogla doprinijeti porastu tlaka, naprezanju  srca, smanjenju opskrbe kisikom, osobito ako je prethodio napor. "I sve to je moglo aktivirati zloćudnu aritmiju, koja je bila uzrok smrti, koliko sam shvatila iz medija", kaže. O samoj astmi, napominje, ipak više znaju pulmolozi.

"Ne može se uvijek sve otkriti", nastavljaDokaz su, kaže, primjerice nagla smrt sportaša, koji redovno idu na  preglede koji su često i detaljni. I fizički je napor okidač tragičnog ishoda. "Aortna stenoza u mladih ljudi nije tako rijedak uzrok u tim slučajevima", kaže nam i napominje kako je to jedan od četiri glavna uzroka smrti mladih sportaša. 

O brojevima smrtnih slučajeva zbog neprepoznate srčane mane je, kaže, teško govoriti.

"Iznenadna smrt zbog aritmije je dominanti uzrok smrti u mladih bolesnika s prirođenim srčanim greškama, kada za njih znamo. Dati točan broj za one kod kojih to ne znamo je nemoguće. Iznenadna srčana smrt je rijedak događaj, oko 100 ljudi na 100.000 stanovnika, a kod djece je to oko troje na 100.000 i sadrži mnoge uzroke, od kojih su samo neki srčanog podrijetla, a onda opet samo rijetko prirođene srčane bolesti, do sada neotkrivene", pojašnjava.

Preventiva u slučaju prirođenih srčanih grešaka su, kaže nam , dobra pedijatrijska liječnička skrb, a kasnije i školska. "Razgovor s pacijentom, tolerancija napora kod djeteta i detaljan pregled (šum na srcu). Ako se nešto od toga primijeti, zna se algoritam daljnje obrade", kaže Strozzi.

Zaključuje da će unatoč svemu događaja poput ovoga u Zaprešiću i dalje biti, neće ih se u potpunosti moći spriječiti. "Naša je dužnost da u tom slučaju dobro reagiramo i nastojimo poboljšati dosta lošu statistiku pozitivnih ishoda reanimacije", poručuje.


Ministar zdravstva Milan Kujundžić (foto: Borna Filic/PIXSELL)

A kada govorimo o drukčijem ishodu u slučaju smrti mladog Mattea, Ministarstvo zdravstva pitali smo i bi li se, s obzirom na to da je nastupila nagla smrt uslijed srčane mane, ipak moglo govoriti o spasenju da je u kolima hitne pomoći postojao defibrilator.

Iz Ministarstva nam odgovaraju da sva vozila izvanbolničke hitne medicinske službe moraju biti opremljena defibrilatorima i dodaju: "Preživljavanje kod pacijenata kod kojih je nastupila nagla smrt uslijed srčane mane iznimno je mala te je teško govoriti o drugačijim ishodima".

Činjenica ostaje da - usprkos tome što Ministarstvo kaže, vozilo Hitne pomoći nije bilo opremljeno defibrilatorom.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!