U Slunju obilježena 34. obljetnica okupacije i progonstva Slunjana

Polaganjem vijenaca na Središnjem spomeniku u Slunju u spomen na poginule hrvatske branitelje, povorkom sjećanja "Da se ne zaboravi", tribinom i izložbom fotografija u Pučkom otvorenom učilištu obilježena je u nedjelju 34. godišnjica okupacije Slunja i progonstva Slunjana 1991. u Domovinskom ratu.

Slunj je 1991. godine bio 104 dana pod opsadom i okruženju Jugoslavenske vojske (JNA) i srpskih paravojnih postrojba prije nego što su ga agresori zauzeli. Nakon što je JNA zauzela Slunj s tog je područja protjerano više od 16.000 Hrvata, a stotine su ubijene u ratnim zločinima tijekom okupacije do kraja rata.

Vijence je položilo i svijeće upalilo izaslanstvo na čelu s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom koji je rekao da se strahota i ta razina agresije otprije 34 godine, kada je Slunj gorio, ne može zaboraviti.

- Gotovo niti jedan krov nije ostao čitav, a i crkva je bila spaljena. Oni koji su ostali su mučeni i ubijani, naglasio je Medved.

- Danas je Slunj svakim danom sve ljepši i gospodarski razvijeniji, rekao je, dodavši da Vlada RH podupire razvoj Slunja i okolnih općina, iako su i dalje vidljive posljedice agresije.

- Nakon više od 100 dana borbe i obrane Slunja, nažalost Hrvatska vojska više nije imala snagu držati obranu Slunja i onda je uslijedio progon, više od 15 tisuća Hrvata s područja Slunja, Cetingrada, Rakovice bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, kazao je ministar branitelja Tomo Medved.

- Mi smo bili na jednom brdu Zvjerinjak i onda su nas napali sa svim, minobacačima, tenkovima. Onda su tu granate pale i ranjeno nas je četvero, prisjetio se hrvatski branitelj Vlado Špelić.

- Činimo sve da bi rane zacijelile i da bi ljudi tu ostali živjeti. Nema resora koji ne participira u razvoju, i to je naš dug prema ovome kraju u Karlovačkoj županiji. Ova područja su bila spaljena i zaostajala su za drugima, ali lagano stižemo taj stupanj razvijenosti, naglasio je Medved.

Slunjska gradonačelnica Mirjana Puškarić je rekla kako Slunj gradi svoju budućnost na razvijanju ruralnog turizma i projektima kao što su izgradnje višestambene zgrade za mlade, sportske dvorane ili pročistača otpadnih voda.

Među prisutnima je bio i zapovjednik obrane Slunja te 58. samostalne bojne Slunj i 14. domobranske pukovnije, Vladimir Katić. Napomenuo je da je nakon višestranačkih izbora u Hrvatskoj i ustrojem hrvatske policije na tom području krenuo otpor hrvatskoj državnoj vlasti. Grad Slunj branilo je oko sedamsto pripadnika ZNG-a, Hrvatske vojske i policije.

- Hrvatsku vojsku smo stvarali u okruženju jer su ceste prema Karlovcu, Plitvicama i Ogulinu bile zatvorene. Hrvatska vojska se uspjela održati oko tri mjeseca u vrlo teškim uvjetima, bez vode i struje. Bila je to nenormalna situacija, ali to je ratno vrijeme i imali smo vjeru u uspjeh, naveo je Katić.

Ipak, bez logistike je obrana Slunja slomljena za velikog napada JNA iz tri smjera. U okruženju nismo više mogli pružati otpor jer nismo imali s čime, dodao je.

U sklopu programa "Da se ne zaboravi" u crkvi Presvetog Trojstva služena je sveta misa za sve poginule i nestale hrvatske branitelje i civile.