U proteklih godinu dana u Hrvatskoj su nestale 94 osobe koje još uvijek nisu pronađene. Ta brojka spada u europski prosjek i mijenja se iz dana u dan, jer se svakodnevno prijavljuju nestanci osoba, ali se isto tako nestale osobe i pronalaze ili se same vraćaju na mjesto boravišta.
- U toj brojci jedna četvrtina do trećina otpada na djecu i mlade, a ostatak na odrasle osobe, kazao je za emisiju "Dobro jutro, Hrvatska" dr.sc. Josip Pavliček, voditelj Katedre za kriminalistiku na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu. Dodaje kako manji dio broja nestalih osoba otpada i na osobe s određenim duševnim bolestima i smetnjama. Odlutaju iz svog doma ili iz psihijatrijskih ustanova, objašnjava.
Ističe kako najveći dio nestanaka, kada je riječ o djeci i mladima, otpada na brze povratke.
- Jedan dio otpada i na bjegove, odnosno odlaske iz odgojnih ustanova gdje se djeca nisu najbolje prilagodila na taj način života, ili iskazuju neki oblik bunta i opiru se odgojnim mjerama, objašnjava.
Što se tiče prijave nestanka osobe, Pavliček napominje kako ju nikako ne treba odgađati.
- To ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja i životnim navikama pojedine osobe. No, ono što viđamo u serijama i filmovima da treba pričekati 24 ili 48 sati – to svakako ne vrijedi. Svaka odgoda prijave nestanka može imati potencijalno štetne posljedice za nestalu osobu, pogotovo ako se radi o potencijalno rizičnim nestancima gdje postoji opasnost za nestalu osobu. Treba brzo reagirati – tada se povećavaju šanse da se osoba pronađe živa i zdrava, kaže.
Potrage za nestalim osobama, kaže, u samom su početku puno intenzivnije i poduzima se više radnji.
- Policija ima velike kapacitete, ali nisu bezgranični i dolaze novi slučajevi i prioriteti. S određenim protokom vremena i intenzitet pada, no policija i dalje traga za svim osobama za kojima su raspisane objave o nestanku. U organizacijskim jedinicama koje su nadležne za konkretno postupanje, policijski službenici imaju zadaću kontinuirano tragati za nestalim osobama, dodaje.
Kad se radi o tematici nestalih osoba često se čuju priče o trgovanju ljudima i organima, no Pavliček kaže kako to nije čest slučaj:
- To je jedan od mogućih ishoda nestanka, uz ubojstva i samoubojstva, međutim radi se o izuzetno rijetkim situacijama.
U proteklih deset godina u Hrvatskoj se vodi nacionalna evidencija nestalih osoba koja je doprinijela bržem pronalasku nestalih.
- Uloga javnosti i svih građana je izuzetno važna i njihova pomoć može biti jako korisna. Što više građana je informirano i upoznato s nekim nestankom, to je veća vjerojatnost da je netko uočio neke okolnosti povezane s tim nestankom, kaže i dodaje kako ima i situacija kada se građani javljaju s informacijama koje nisu korisne za potragu, pogotovo kada je nestanak medijski eksponiran.
- To je sastavni dio šire uključenosti javnosti, policija nažalost nema komoditet da dobacuje pojedine prijave i informacije već ih mora provjeravati što troši kapacitete, zaključuje Pavliček.
Pogledajte razgovor: