Mjestimičan snijeg padat će još i danas, u četvrtak prestanak

Zimsko vrijeme diljem Hrvatske donijelo je niske temperature i veće količine snijega, a s time i poteškoće u prometu u gradskim središtima, s vlakovima i na autocestama. Najviše snijega palo je na Zavižanu, u Gospiću i na Medvednici, no ipak nisu oboreni rekordi.

Iako smo posljednjih godina navikli na toplije zime bez većih količina snijega, snijeg je tijekom jučerašnjeg dana neprestano padao i prouzročio brojne probleme - od otežanih uvjeta na cestama, do padova i lomova pješaka pa je tako zbog snijega i leda povećan opseg posla imala i, primjerice, zagrebačka Hitna.

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), u srijedu ujutro najviše snijega izmjereno je na Zavižanu - 61 centimetar, slijedi Gospić s 51, RC Puntijarka na zagrebačkoj Medvednici s 49 centimetara, Parg-Čabar s također 49 centimetara, a više od 40 centimetara snijega napadalo je i na Plitvičkim jezerima, u Gračacu te Bosiljevu.

Snijega ima i u Karlovcu - 29 centimetara, Varaždinu - 24, a oko 20 centimetara i u Sisku, Iloku, Požegi i Bjelovaru. Osim u kontinentalnoj i gorskoj Hrvatskoj, snijeg je stvorio pokrivač i na obali Istre, odnosno u Puli, Rovinju i Poreču s oko dva-tri centimetra.     

U Zagrebu se na mjernoj postaji na aerodromu nakupilo 29 centimetara snijega, na Maksimiru 24, a na Griču 22.

Trend smanjivanja količine snijega, ali ovakve su epizode i dalje moguće 

Snijeg je izazvao lavinu nezadovoljstva kod dijela građana Zagreba koji nisu bili zadovoljni time kako su njihove ulice bile (ne)očišćene, kao ni javni nogostupi uz neke od glavnih cesta, ali ni nogostupi ispred zgrada, a za što su zaduženi sami sustanari.

Upućivali su i kritike na usporen ili paraliziran promet, posebno u sporednim ulicama, zbog čega neki od njih nisu mogli koristiti vlastite automobile.

Zimska služba Zagreba odbacila je kritike, poručivši da ih snijeg nije iznenadio i da su sve raspoložive ekipe izašle na teren s istim načinom rada kao u sličnim situacijama prije 10 ili 15 godina, te dovele ceste u prihvatljivo stanje i osigurale sigurnost prometa.

S druge strane, snijeg u Zagrebu razveselio je dio građana koji su jučer poslijepodne s djecom i ljubimcima izašli na ulice, parkove i nasip gdje su se šetali, grudali, sanjkali i radili snjegoviće. Najmlađima od njih to su bile i prve prave snježne radosti u gradu s obzirom na sve toplije zime i sve manje snijega.

- Sve toplija atmosfera doprinosi trendu smanjivanja količine snijega u našem dijelu Europe. Količine snijega se na širem Alpskom području smanjuju za pet posto tijekom desetljeća. Epizode kakve bilježimo ovih dana moguće su i u budućnosti, no postupno uz sve manju vjerojatnost, naveo je glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler za Hinu.

U Zagrebu stoji rekord iz 1929.

Uspoređujući podatke, iz DHMZ-a su za Hinu također naveli kako visina ukupnog i novog snijega u Zagrebu izmjerena 7. siječnja ne premašuje najveće vrijednosti za siječanj u posljednjih 20 godina, tj. od 2005. do 2024., kao ni apsolutne maksimume za to razdoblje.

U tom razdoblju najviše snijega palo je početkom 2013., kada je 15. siječnja na Maksimiru zabilježeno 67 centimetara snijega, na Griču 54, a na Plesu 56.

Najveći zagrebački rekord drži se već gotovo 100 godina otkako postoje mjerenja za tu meteorološku postaju. Tako je u veljači 1929. na Maksimiru zabilježeno čak 95 centimetara snijega, dok je na Griču najveći snježni rekord od 84 centimetra izmjeren u veljači još davnije 1895. godine. Na Plesu je još aktualan rekord iz siječnja 1970. - 61 centimetar.

Na webu DHMZ-a istaknuto je kako maksimalna visina snježnog pokrivača u Hrvatskoj otkad postoje mjerenja iznosi 322 centimetra, a izmjerena je 21. ožujka 2013. na Zavižanu, koja je najviša meteorološka postaja.

Slijede Gospić s 285 centimetara 1929., Vrh Učke s 239 centimetara 1970. te s oko dva metra snijega Mrkopalj 2018., Mrzla Vodica 1969., Stari Laz 2018. i Fužine - brana 1969. godine.

Mjesec s daleko najviše izmjerenih maksimuma je veljača, a slijede ga siječanj, ožujak, prosinac i studeni.

Godine s najviše izmjerenih maksimuma pripadaju posljednjem desetljeću - 2012., 2018. i 2013., a s kraja prošlog stoljeća ističu se još 1986. i 1993.

DHMZ napominje kako je većina postaja počela raditi u drugoj polovini 20. stoljeća, a na postajama s duljim nizom mjerenja ističe se 1929. godina.

Mjestimičan snijeg padat će još i danas, u četvrtak prestanak

Voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja DHMZ-a Petra Mikuš Jurković za Hinu je objasnila kako je ovogodišnji obilni snijeg u unutrašnjosti posljedica djelovanja dvaju sinoptičkih sustava koji su ovih dana utjecali na vrijeme u našim krajevima.

- Prizemno se nad Sredozemljem zadržavalo polje sniženog tlaka zraka, dok je po visini u naše krajeve sa sjeverozapada pritjecao hladan zrak. Istodobno je s jugozapada pristizala velika količina vlage, zbog čega je često dolazilo do obilne oborine - u unutrašnjosti u obliku snijega, a u Dalmaciji u obliku obilnih pljuskova i grmljavine, koji su za posljedicu imali i poplavljivanja, navela je.

Budući da se Hrvatska nalazila na granici dviju zračnih masa, hladne sa sjevera i tople s juga, mjestimice je padala i kiša koja se pri dodiru s tlom i predmetima smrzavala, osobito na istoku Hrvatske te u unutrašnjosti Dalmacije.

Mjestimičan snijeg padat će još i danas, a najviše ga se tijekom srijede očekuje na istoku zemlje, ponegdje i do pet centimetara novog snijega.

Na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana puše olujna bura kojom će snježnih pahulja biti lokalno i na obali. Zbog povremeno jakog vjetra u gorskoj Hrvatskoj vrlo su vjerojatni snježni zapusi.

U četvrtak se očekuje postupan prestanak oborina, prolazno razvedravanje, a na Jadranu i slabljenje bure.

No u četvrtak i petak bit će vrlo hladno. U unutrašnjosti najniža temperatura uglavnom između -13 i -8 °C, a ponegdje je moguće i oko -15 °C.

Minusi se mjestimice očekuju i na obali, osobito na sjevernom Jadranu.

Upozorenje na hladni val

- Za navedene dane izdano je i upozorenje na hladni val koji može utjecati na zdravlje u pojedinim regijama, a svakako je i dalje potrebno upozoravati na poledicu na kolnicima i pločnicima, poručila je Mikuš Jurković.

Od petka se ponovno očekuje oblačnije vrijeme, povremeno uz oborine.

Na Jadranu će mjestimice padati kiša, dok će na kopnu oborina biti na granici kiše i snijega, ali u manjim količinama nego prethodnih dana.

Poseban oprez potreban je u petak, kada postoji vjerojatnost pojave kiše koja se smrzava pri dodiru s tlom i predmetima.

Prema dugoročnim prognozama, najhladnije razdoblje u ovogodišnjem siječnju očekuje se od 8. do 13. siječnja. Naime, dodala je Mikuš Jurković, u drugoj polovini siječnja temperatura zraka bit će oko prosječnih ili malo iznadprosječnih vrijednosti za ovo doba godine.