Sociolog o divljanju Torcidaša: Imamo strukturni društveni problem

Trebao je to biti povijesni dan za hrvatski klupski nogomet - Dinamo i Hajduk istoga su dana pobijedili dva renomirana europska kluba. Ipak, dan poslije o igri i rezultatu dvaju najvećih hrvatskih klubova nije se govorilo. Zasjenila ih je povorka u kojoj su Torcidaši prolazeći ulicama Splita skandirali antisemitske parole, glorificirali Hitlera i Auschwitz te puštali ustašku pjesmu "Jure i Boban". 

Krešimir Krolo, s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru i bivši član Nadzornog odbora Hajduka, priznaje da dojam javnosti nije pogrešan, ali dodaje da se kao glavni problem ističe navijačka kultura i navijačke frakcije dok on smatra da je problem puno širi.

- Imamo strukturni društveni problem, gdje su navijači samo dio kotačića. Oni su samo ogledalo onoga što se u društvu dešava na puno važnijim razinama, od politike do obrazovanja. Važno je razdvojiti  koji su čimbenici doveli do ove scene, rekao je Krolo za HRT.

Istaknuo je kako "treba početi od glave" odnosno početi ozbiljno razmišljati o posljedicama različitih politika i narativa koji ulaze u javni prostor.

Ne slaže se s ministrom unutarnjih poslova koji je povukao paralelu između incidenta kod Desinca i divljanja po Splitu.

-  Koliko sam ja vidio Desinec je bio organizacijski propust, propust upravo organa reda. Navijači nisu imali pristup sanitarnim čvorovima i slično, i naravno da je negdje puklo. Ne bih to ni pod razna povezao, rekao je Krolo.

-  Mislim da ovoga ne bi bilo da se puno oštrije osuđivalo sve ono što zadnjih godina pratimo u društvu, između političara bilo je oštrih riječi prema svemu što predstavlja opozicijsku priču, diskvalifikacije, vrijeđanja, korištenje izraza koji nisu dostojni javnoga prostora. Različitim akterima se pušta da jedan dio koji spada pod njihovo ustavno pravo, izražavanje neslaganja ili prosvjeda s nekim događanjima, da se to koristi kao oblik javnog linča. Ne možemo relativizirati cijeli niz stvari, uzimati problematične pozicije po pitanju nedavne povijesti društva i onda se čuditi da to ne ostane u okvirima u kojima je netko zamislio da će ostati, dodao je sociolog.

Priznaje da ga ponekad frustrira što se često "Torcida izdvaja kao fenomen koji je endemski, a zapravo je karakteristika dobrog dijela navijačke scene".

- Najlakše je sada upaliti marice i pozivati se na represije. Za izgraditi zdravije društvo treba raditi sustavno, prvenstveno na obrazovanju. 

Raditi na prevenciji, a ne samo na represiji

Nada se da će Hajduk reagirati puno konkretnije oko nekih stvari, ne samo oko prekida utakmice.

- Riječ je o tome kamo je ta ultras subkultura došla. Primjećujem da se puno više ima potrebu dokazivati u njihovim internim natjecanjima, da pokažu da su se vratili na scenu, da su relevantni, ta vrsta odnosa i mjerenja uspjeha je postala puno potentnija. Problem je da dolazi do identitetskog pojednostavljanja priče i radikalizacije, gdje u tom procesu gube zajednicu, gube širinu onoga što klub kao Hajduk predstavlja. Hajduk je uvijek imao potencijal povezivati ljude bez obzira na svjetonazorske ili identitetske parametre, rekao je sociolog.

Je li Hajduk talac Torcide?

- Ja sam imao slobodne ruke u onome što odlučujem, kako glasam, nikad nije bilo pritisaka. To je jedna fama koja se medijski konstruira dugo vremena, kao da ulica vodi klub. Ni Torcida ni navijačka priča ne živi u odvojenom vakuumu, ona se oblikuje i kreće s obzirom na to kako se oblikuju i kreću puno važniji društveni procesi. Govoriti o taocima, a s jedne strane imate navijačku priču koja je dala okvir onoga svega što sada Hajduk ima, to su stvari koje ja ne mogu prihvatiti. odgovorio je Krolo.

Volio bi, kaže vidjeti, da su kazne za poticanje mržnje i netrpeljivosti konkretnije. Međutim, naglašava kako je važno raditi i na prevenciji, a ne samo na represiji.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: