07:59 / 17.12.2021.

Autor: HRT/E.L.S.

Šošić: Očekujemo istu inflaciju, ali ovisit će o cijeni plina i struje

U mreži Prvog

U mreži Prvog

Foto: HRT / HRT

HNB je objavio projekcije za inflaciju u narednoj godini. U ovoj godini je prosječna stopa 2,4 posto, istu stopu očekuju i u narednoj godini. Različit će biti profil kretanja inflacije unutar godine, u ovu godinu smo ušli praktički s negativnom inflacijom, a završavamo je sa stopom inflacije koja bi sad već mogla biti 4 posto - izjavio je u emisiji U mreži Prvog glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.

Početkom iduće godine, kaže, očekuje se preokret tog trenda i smanjivanje stope inflacije. Polovica inflacije koju imamo, objašnjava, bila je rezultat poskupljenja cijene nafte. Bila je vrlo jeftina za vrijeme pandemije, sada je znatno poskupila. Tržišna očekivanja su da ta cijena ne bi trebala više rasti, dapače, trebala bi se smanjiti. Ostali dio potrošačke košarice mogao bi rasti čak i nešto brže.

No projekcija je izložena negativnim rizicima, naglašava Šošić.

- Recimo trenutno je jako porasla cijena plina, koja je u Hrvatskoj regulirana pa se nije mijenjala, ako se poveća u idućoj godini, to bi moglo povisiti inflaciju. Napravili smo i alternativni scenariji - u slučaju povišenja cijene plina za 10 posto i struje za 10 posto, to bi moglo na razini godine povećati inflaciju do 3 posto, znači mogli bi imati nešto višu stopu. No trebala bi se s vrhunca početkom godine smanjivati, pitanje je koliko će brzo biti. Inflacija je globalna, nije samo kod nas, banke prate i reagiraju na sve to - izjavio je.

Ekonomski analitičar Damir Novotny je naglasio da je jako teško prognozirati u ovako turbulentnim vremenima kada su ekonomske aktivnosti bile blokirani s mnogo strana 2020. pa su se naglo otvorile i kao posljedica tog poremećaja došlo je do rast cijena. Tako su se naši građevinari žalili na rast cijena betonskog željeza. Cijena tog čelika, tog najjednostavnijeg proizvoda je navodno porasla 300 posto. Međutim prije nekoliko dana je cijena počela padati. Kriza je bila specifična u povijesti ekonomskih kriza, pogodila je i ponudu i potražnju. Potrošači su htjeli kupovati, a nisu mogli, bili su lockdownom blokirani.

- Što će se događati, ja bih rekao da nafta neće nastaviti s rastom. Proizvodnja nafte je veća od potrošnje, rast cijena sirove nafte nije posljedica manjka u proizvodnji, špekulativni pritisak je bio veliki. Gotovo sigurno cijena nafte neće biti pokretač inflacije, što se tiče plina, tu imamo čitav niz neizvjesnosti, ali ja ipak očekujem da će se inflacija smiriti - rekao je Novotny.

No predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da kada statistika pokazuje neke stvari, oni izgledaju ružičastije nego što je stvarnost kada je riječ o potrošnji kućanstva.

- Statistika će reći da su plaće rasle više i brže nego što je rasla inflacija, a građani vide da im je taj udar znatno jači nego što je to pokrio rast plaća. A što je zemlja siromašnija, to je veći udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji i stanovanja. S troškovima hrane, s cijenama hrane smo na 27,2 posto udjela troška hrane u mjesečnoj potrošnji, a s cijenama smo na oko 93 posto prosjeka Europske unije. Kada je riječ o hrani, prosjek EU-a je oko 13 posto, razvijenije europske zemlje su i ispod 10 posto - naglasio je.

Napominje da je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić za ovu godinu govorio da imamo stabilnu cijenu plina i struje, ali se zaboravlja spomenuti da je plin poskupio već u travnju i da građani već plaćaju skuplji plin upravo u sezoni grijanja i da im je to itekako snažan udar. Gotovo je sigurno, kaže, da će cijena poskupljivati i dalje, a i hrana, koja je ionako skupa, poskupit će još više. Kada trošimo trećinu prihoda na hranu, zamislite što će to značiti ljudima, rekao je. Smatra da Vlada treba ponovno intervenirati kod cijene nafte jer cijene divljaju a cijena nafte na svjetskom tržištu pada.

- Rast plaća je snažniji od inflacije, međutim niti plaće rastu svima jednako, niti je stopa inflacije jednaka svakome, svakome se ta potrošačka košarica razlikuje, tako da su stope individualne inflacije svakome drugačije, dakle ne znači da plaće svima realno rastu. No u ovoj godini bi zaposlenost mogla biti za 1 posto viša nego u 2019. prije pandemije, imali smo oporavak na tržištu rada i potrošnja mogla biti u ovoj godini oko 4 posto viša nego što je bila u 2019.  - naglasio je Šošić.

Novotny smatra da će ljudi za blagdane više trošiti. Novaca kod banaka ima pa će se oni i više zaduživati, kaže.

- S druge strane bitno će utjecati na kretanje cijena konvergencija nakon ulaska u eurozonu. Neke cijene su kod nas niže, neke više - naglasio je.

Na to je reagirao Krešimir Sever i naglasio da zaduženost građana sve više raste.

- Imali smo rast koji je 5 milijardi 700 milijuna zaduženosti građana u godinu dana. Živi se na dug i dobar dio potrošnje je vezan na dug i sve to ulazi u potrošnju i bilježi se negdje ali kako rastu i cijene, možemo očekivati da će se možda ove godine kupiti manje dobara nego što se kupilo 2019.godine kada smo imali u prosincu rekordnu potrošnju od 15 milijardi i 800 milijuna.

- Neko vrijeme upozoravamo na približavanje kraja ere jeftinog novca. Očekuje se da će središnje banke obustaviti krizinih poticaja, već najavljuju podizanje kamatnih stopa, ne može se znati koliko će to brzo ići, ali oni koji dižu kredite i se zadužuju, trebaju razmišljati o tome da se zaštite, da ugovore jedno razdoblje fiksne kamatne stope ili moraju biti spremni na mogućnost kamatnih stopa - upozorio je Šošić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!