13:57 / 23.11.2020.

Autor: T.D./Hina

Srđ je Grad i Pravo na zavičaj: Prijave zbog nepravilnosti oko CGO Lučino razdolje

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL/Arhiva

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL/Arhiva

Foto: - / PIXSELL

Stranka Srđ je Grad i Građanska inicijativa Pravo na zavičaj podnijeli su u utorak prijave JASPERS-u i OLAF-u.
Stranka Srđ je Grad i Građanska inicijativa Pravo na zavičaj podnijeli su u utorak prijave JASPERS-u i OLAF-u zbog sumnje u niz nepravilnosti tijekom prijave projekta Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje na sredstva iz fondova Europske unije.

Đuro Capor (Srđ je Grad) upozorio je na konferenciji za medije kako se projekt temelji na netočno procijenjenim količinama otpada koji nastaje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

- Razlika između stvarnog stanja i navoda u Studiji izvedivosti za 2019. godinu je 20 tisuća tona. Izrađivačima Studije su namjerno dostavljene prenapuhane brojke, kako bi se pokazala opravdanost projekta. U naravi je riječ o bitno manjim količinama pa izračun cijene miješanog otpada koji će se u Centru zbrinjavati neće biti 98 eura, kako najavljuje župan Nikola Dobroslavić, već bitno veća, istaknuo je Capor.

Njegova je procjena kako će CGO stvarati 600 tisuća eura godišnjeg gubitka, koji će plaćati građani, a nerealnim smatra i iskazani trošak zbrinjavanja gorivog smeća u Kaknju.

Za ostale CGO-ove u Hrvatskoj taj je iznos oko 100 eura, a ne 30 eura kako je prikazano u Studiji izvedivosti, naveo je Capor.

Nedovoljno odvojeno prikupljenog otpada

Najveći problem projekta po Caporu je što se neće ostvariti dovoljnu količinu odvojeno prikupljenog otpada prema direktivama EU, zbog nepostojanja sustava gospodarenja otpadom.

Nad glavom nam zato vise i penali koje će morati plaćati gradovi i općine, a u nedostatku izgradnje cjelovitog sustava podmeće nam se do daljnjega nastavak odvoženja miješanog otpada na Grabovicu, upozorio je Đuro Capor.

Marko Giljača (Srđ je Grad) podsjetio je kako je ta stranka na tematskoj sjednici Županijske skupštine te kroz javne apele razotkrila netočne podatke u Studiji izvedivosti. Istaknuo je kako stručnjaci na njihovim tribinama nisu dvojili da je odabirom lokacije ugrožena budućnost uzgoja svjetski prepoznatljivog i zaštićenog uzgoja kamenica u Malostonskom zaljevu.

- Malostonski školjkari također su digli glas. Pisali su Vladi i upozoravali ministarstva. Podnijeli su zahtjev Saborskom odboru za zaštitu okoliša za održavanje rasprave na temu CGO Lučino razdolje, i premda je predsjednica odbora predložila da se ta točka uvrsti na dnevni red, HDZ je sa šest ruku u zraku dva puta odbio raspravu, rekao je Giljača.

Dodao je kako ni njegova stranka, ali ni Saborski odbor za zaštitu okoliša još uvijek nisu dobili Studiju izvedivosti iz 2016. godine.

Nevenka Đirlić iz inicijative Pravo na zavičaj upozorila je na opasnost izabrane lokacije.

- Trasiranje prof. dr. Josipa Šimunića iz 2008. godine jasno je pokazalo da podzemne vode povezuju lokaciju s Malostonskim zaljevom, slanskim akvatorijem i područjem Zažablja. To je istraživanje zanemareno, a cijela se Studija temelji na kasnijem istraživanju, naručenom da bi se zaobišli rezultati Šimunićeve studije, a koje na kraju nije pokazalo gdje voda iz Lučina razdolja završava. Zaključili su samo da ne završava u Malostonskom zaljevu, istakla je Đirlić.

Đirlić je zaključila kako se odabirom lokacije Lučinog razdolja za CGO odabire uništenje Malostonskog zaljeva i brojnih staništa na potezu od Slanoga do Neretve.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!