10:24 / 09.10.2018.

Autor: S.M./HRT

Sredozemlje je u boljoj klimatskoj situaciji nego ostatak svijeta

-

-

Foto: - / -

Očekuje li nas dramatičan scenarij globalnog zatopljenja koji bi mogao podignuti temperature dvostruko više nego što je predviđeno?
Očekuje li nas dramatičan scenarij globalnog zatopljenja koji bi mogao podignuti temperature dvostruko više nego što je predviđeno? Naime, najveći stručnjaci UN-a pesimistički su predviđali kako će temperature porasti za 2 stupnja, ali će doći do zatopljenja od 4%.

Ivan Guettler, klimatolog DHMZ-a, u HRT-ovoj emisiji Studio 4 kazao je da su upravo spomenuta 2 °C bila mnogo godina kao neki cilj koji je bio prihvaćen. Dva stupnja Celzijusa određena su zato što se na toj razini događaju posljedice koje se koliko-toliko mogu kontrolirati, a i ljudi se mogu prilagoditi takvim uvjetima. U Parizu je 2015. godine postavljen čak i ambiciozniji cilj, 1,5 °C. No izvješće koje je jučer objavljeno nakon međunarodnog panela za klimatske promjene govori da je taj 1,5°C tijekom 21. stoljeća tehnički moguć, ali se u izvješću eksplicitno ne navodi koliko je to u praksi izvedivo. Brojevi koji se tamo navode, u smislu da se do 2030. smanji emisija stakleničkih plinova CO2, metana i dušikovog oksida za 45%, gotovo bismo rekli da je "nemoguća misija".

Porast razine mora tijekom ovoga stoljeća je oko pola metra. Mi imamo više sreće nego pameti, rekao je Guettler i naglasio da je područje Sredozemlja u nešto boljoj situaciji nego ostali dijelovi svijeta. U Hrvatskoj bi najugroženija područja bila delta Neretve. Na globalnoj razini u najvećoj su opasnosti niska područja u Aziji. Milijuni ljudi ondje će se morati ili raseliti ili će morati imati neke skupe metode za prilagodbu za te nove uvjete, kazao je. 

Ekstremne klimatske promjene koje se često spominju, poput požara, poplava, događale bi se i bez klimatskih promjena. No ono što klimatske promjene rade je to da unose dodatnu energiju u klimatski sustav tako da se frekvencija takvih događaja povećava. Požari su najveći primjer u području Sredozemlja, SAD-a, Rusije itd. Dakle, klimatske promjene samo dodaju gorivo na već postojeće procese u klimatskom sustavu.

Govoreći o požarima, Guettler je rekao da bi se u gotovo 90% slučajeva mogao naći "ljudski potpis". Kod oborinskih ekstrema je oko 50%-50%. To znači da se u 50% slučajeva može dokazati da je zbog klimatskih promjena došlo do nekog ekstremnog oborinskog događaja.

Na konstataciju urednika i voditelja Petra Vlahova da su sve kraći proljeće i jesen, Guettler je rekao da će ova jesen biti ubilježena kao jedna od toplijih. I dalje ćemo imati tendenciju da će ljeto biti toplije od zime. I dalje možemo očekivati snijeg, ali u nešto manjoj količini nego dosad.

Ono što moramo malo pripaziti jest to da moramo imati pisani trag zadnjih 30, 40, 50 i zapravo što više godina. Ne smijemo vezati zaključke anegdotalno. Tu nam pomaže mreža DHMZ-a.

Klimatolog je spomenuo i uragan Mediken koji je došao do grčke obale i učinio znatnu štetu. Očekuje se da broj tih ekstremnih događaja neće rasti, ali će rasti njihov intenzitet, dodao je.  

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!