07:09 / 04.04.2021.

Autor: Hina/HRT/E.L.S.

Vjernici diljem zemlje slave Uskrs

Kardinal Bozanić predvodio misu u Mariji Bistrici

Kardinal Bozanić predvodio misu u Mariji Bistrici

Foto: Zeljko Hladika / PIXSELL

Najveći i najstariji kršćanski blagdan slavi se diljem Hrvatske, no, i ove godine zbog pandemije u drukčijim okolnostima. Misna slavlja održana su uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera. Zbog posljedica potresa, glavna euharistijska svečanost umjesto u zagrebačkoj prvostolnici održana je u Mariji Bistrici na otvorenom - u crkvi blaženog Alojzija Stepinca.

Reporteri HTV-a bili su u Zagrebu, Splitu i Osijeku i ispričali kako je tamo proslavljen Uskrs.

Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, vjernike je pozvao na razboritost i odgovornost u svakidašnjem ponašanju s obzirom na pošast pandemije izazvane koronavirusom.

- Još uvijek osjećamo duboke tragove potresa u raznim područjima našeg života, a i pandemija koronavirusa ne prestaje, dapače posljednjih se dana susrećemo s pojačanim širenjem te pošasti. Stoga svima preporučujem razboritost i odgovornost u svakidašnjem ponašanju. Pozivam sve da i ovih dana svoje molitve uzdižemo svemogućem Bogu, jednom utočištu u ljudskoj nemoći kako bismo, dok traje ovo vrijeme nevolja, svi pronašli utjehu u božjem milosrđu - rekao je Bozanić.

- Molim dobroga Boga da dobrostivo pogleda na patnju svojih sinova i kćeri koji su pritisnuti bolima sadašnje pandemije, da svojom milošću ublaži trpljenje bolesnima, podari snagu onima koji se za njih brinu, a vječni pokoj i puninu otkupljenja dragim pokojnicima - dodao je.

Nadbiskup Devčić poželio sretan prijelaz u istinski život

Riječki nadbiskup Ivan Devčić u propovijedi na svečanoj uskrsnoj misi u katedrali svetoga Vida u Rijeci u nedjelju je vjernicima poželio "sretan prijelaz iz površnog i nesređenog života u istinski život koji omogućuje Krist".

- U vremenima apatije i razočaranja, kad se smatra da se ništa ne može promijeniti i da moćnicima nitko ništa ne može, kao i u vrijeme Isusova života i stradanja, loše vijesti su očekivane, a dobre vijesti se primaju s nevjericom, rekao je nadbiskup. Isusovo uskrsnuće je dobra vijest jer najavljuje novi svijet, u kojem više neće biti nepravde, nasilja, tlačenja siromaha i nemoćnih.

Središnja uskrsna misa u riječkoj katedrali slavljena je u skladu s epidemiološkim mjerama, uz sudjelovanje ograničenog broja vjernika, ali je prenošena uživo putem društvenih mreža kako bi je mogli pratiti svi koji žele.

Uskrsna misa u Katedrali Sv. Vida u Rijeci

Uskrsna misa u Katedrali Sv. Vida u Rijeci

Foto: Dopisništvo Rijeka / HTV

Uskrs na Banovini

Prvi je ovo Uskrs koji Banovina obilježava nakon razornog potresa. Mnogi stanovnici dočekali su ga izvan svoga doma, a duh Uskrsa - barem na trenutak otklonio je svakodnevne brige tamošnjeg stanovništva. Za Podnevni dnevnik HTV-a iz Petrinje se javila Jelena Bokun.

Nadbiskup Barišić: Očevu Božansku ljubav od nas ništa ne može rastaviti

Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić, služeći uskrsnu misu u katedrali sv. Duje, u propovijedi je istaknuo kako je i slučaj Isusa iz Nazareta bio proglašen lockdownom, ali je "svemoguća Božja ruka razbila taj lokot."

- Ljudska ruka svojom zloćom zarobila je i osudila Isusa na smrt, zapečatila je grob, proglasivši slučaj Isusa iz Nazareta lockdownom - rekao je nadbiskup Barišić predvodeći misno slavlje. Svemoguća Božja ruka razbila je, kazao je, taj lokot i otvorila zatvorenost groba uskrisivši Isusa i postavivši ga začetnikom života "prvorođencem među mnogom braćom".

- Uskrsli Gospodin isto tako otvara svojim učenicima, kao i nama danas, jedan drugi lockdown našega uma i srca - istaknuo je Barišić.

Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić

Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić

Foto: Ivo Cagalj / PIXSELL

Nadbiskup Hranić: S Uskrsom se dogodio obrat i novi početak

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodio je u katedrali sv. Petra u Đakovu središnje euharistijsko slavlje. Govoreći o Isusovu uskrsnuću i simbolici praznog groba, rekao je da se s Uskrsom dogodio obrat i novi početak.

- Uskrsnuće se zato istinski slavi tako da odbacimo svoju skeptičnu narav, svo­ju sumnjičavost, svoju uplašenost, razočaranost i povučenost u nas same pred otvorenim pitanjima i problemima, da pred izazovima bračnog i obiteljskog, profesionalnog, gospodarskog, društvenog i političkog života izađemo iz svoga groba u koji smo se zavukli te da dopustimo da se povijest razvija i da se povijest spasenja koja je utkana u ljudsku povijest također odvija dalje - poručio je nadbiskup Hranić.

Katolici u Boki kotorskoj proslavljaju Uskrs

Svečane mise služene su u crkvama Kotorske biskupije uz poštivanje epidemioloških mjera.

- Iskreno vas potičem da se ne prestanemo moliti za svu našu oboljelu braću i sestre i za sve naše liječnike, medicinske sestre i zdravstvene djelatnike - poručio je Rrok Gjonlleshaj, apostolski upravitelj biskupije i nadbiskup barski.

Uskrsne čestitke vjernicima uputili su i predsjednici Republike, Vlade i Sabora, Zoran Milanović, Andrej Plenković i Gordan Jandroković. Posebno su istaknuli važnost zajedništva, dobrote i pomirenja u ova teška i izazovna vremena.

Papa Franjo slavio je misu, nakon koje je uputio tradicionalnu poruku "Gradu i svijetu". Drugu godinu, zbog epidemiološkog stanja - govor je održan unutar bazilike sv. Petra, uz ograničen broj sudionika. 

U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od sredine II. stoljeća počelo se Kristovo uskrsnuće slaviti jedanput godišnje. Još su najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega. Od III. st. zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, a od IV. stoljeća Uskrs se slavi tri dana, počinje večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikoga petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama - vrhunac slavlja čini bdjenje noć uoči Uskrsa.

Priprema za Uskrs je 40-dnevni post što počinje na Pepelnicu, kao vrijeme sjećanja na krsna obećanja i pokoru. Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa Pentekoste, koji se zaključuje svetkovinom Duhova.

U katoličkoj liturgiji uskrsno bdjenje obuhvaća blagoslov ognja, paljenje svijeće na "ognju bdjenja" i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi - pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja, potom obnovom krsnih obećanja i naposljetku euharistijom.

Mnogo je crkvenih pjesama o Isusovoj muci, raspeću i uskrsnuću. U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji najpoznatije su "Kraljice neba", "Uskrsnu Isus doista", "Na nebu zora rudi".  Poznato je stotinjak skladbi koje se pjevaju od Velike subote do blagdana Duhova.

Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjeća Isusove posljednje večere. Veliki petak spomendan je Isusove muke i smrti, a Velika subota dan Kristova otpočinka u grobu pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdjenje.

Od Velikoga petka, kada utihnu crkvena zvona pa do njihove ponovne uporabe na Veliku subotu, vjernici su se pozivali na molitvu i u crkvu čegrtaljkama, škrebetaljkama ili klepetarnicama. Uobičajeno je pjevanje crkvenih pučkih napjeva i hod u procesijama. Post i nemrs završavaju svečanim blagoslovom jela u crkvi i njegovim blagovanjem u obiteljskom krugu na sam Uskrs.

Tradicijska uskrsna jela su pinca, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.

Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači te njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa dio su pučkih uskrsnih običaja.

U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji postoji bojenje jaja, takozvanih pisanica koje su osim simbola života bile i tradicionalan dar a tradicija bojenja prirodnim bojama i danas je živa. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!