Štajduhar: Katastrofe su neminovnost, bitno se pripremiti

Tema Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa 2026. godine glasi „Otpornost počinje kod kuće”.  Ključne poruke i aktivnosti su fokus na dom i kućanstvo te pripremljenost za 72 sata, odnosno osposobljavanje kućanstava za najmanje 72 sata samostalnog funkcioniranja bez redovite opskrbe i usluga (struja, voda, komunikacija).

Dražen Štajduhar, načelnik Sektora za smanjenje rizika od katastrofa, rekao je gostujući u Studiju 4 da je osnovna zadaća obilježavanja ovog dana podići svijest društva da živimo okruženi rizicima, koji mogu prouzročiti velike katastrofe.

-  Oni su nam neminovnost, rekao je i naglasio da je cilj ublažiti posljedice tih katastrofa. 

Ističe kako je smanjenje rizika od katastrofa posao svakoga od nas.

- Potres ne ubija, nego nekvalitetna građevina, predmeti koji nisu pričvršćeni; poplava sama po sebi ne ubija ako napravimo prave fortifikacijske sustave, rekao je.

Istaknuo je da je potreban plan u slučaju katastrofe. 

Predlaže da svako domaćinstvo pripremi ruksak u slučaju potrebe za evakuacijom, s osnovnim životnim namirnicama, barem za 72 sata - voda, hrana, lijekovi, punjač za mobitel, baterijska lampa, zviždaljka,kopije osobnih dokumenata, novac. 

Važno je znati i gdje su nam sklopke i ventili za isključivanje vode, plina, struje. Bitno je dogovoriti s ukućanima i mjesto evakuacije gdje će se sastati. 

"Ulažu se značajna sredstva"

Štajduhar je ocijenio je da je sustav civilne zaštite u Hrvatskoj na vrlo visokoj razini te da je među najopremljenijima i najeduciranijima u Europi, a time i u svijetu.

Ipak, upozorio je da nijedan sustav ne može biti potpuno spreman za katastrofe, koje mogu prouzročiti velike materijalne štete i ljudske žrtve.

- Kvalitetna opremljenost i osposobljenost, istaknuo je, omogućuju učinkovitije spašavanje i ublažavanje posljedica.

Pojasnio je da je glavna zadaća Ravnateljstva civilne zaštite koordinacija, edukacija i osposobljavanje operativnih snaga, među kojima su vatrogasci, Hrvatska gorska služba spašavanja, Hrvatski Crveni križ i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo.

Spomenuo je Strategiju upravljanja rizicima od katastrofa do 2030., kojom se ulaže 1,8 mlrd. eura za različite oblike za kvalitetniji i napredniji sustav upravljanja rizicima od katastrofa. 

- Ulažu se značajna sredstva u opremu, poručio je.

Pritom je naglasio da se, prema procjenama, svaki euro uložen u prevenciju može uštedjeti gotovo sedam eura koji bi inače bili potrebni za oporavak i odgovor na veliku nesreću ili katastrofu.

Tri kategorije rizika

U Hrvatskoj je napravljena nacionalna procjena rizika od katastrofa, gdje su rizici podijeljeni kroz tri kategorije: neprihvatljivi, prihvatljivi i tolerirani rizici.

- Nijedan nije toleriran, ali tako se kroz tu metodologiju zovu. Prioritetno ulažemo u one neprihvatljive rizike, zato što štete i posljedice takvih događaja mogu biti najteže i po pitanju života i zdravlja ljudi, ali jednako tako i utjecaja na ekonomiju i na društvenu stabilnost.

Neprihvatljivi rizici po kategoriji procjene rizika u Republici Hrvatskoj su potresi, poplave, požari i klizišta, rekao je. 

Istaknuo je da procjene rizika izrađuju i gradovi, općine i županije, na temelju kojih planiraju ulaganja, opremaju operativne snage i organiziraju vježbe.

U upravljanje rizicima uključena su brojna državna tijela i znanstvene institucije, a financira se više od 80 projekata, od obrane od poplava do navodnjavanja i zaštite tla od zaslanjenja.

Štajduhar je upozorio i na važnost prostornog planiranja, protupotresne gradnje i očuvanja zelenih površina jer betonizacija povećava rizik od bujičnih poplava.

Građane je pozvao da održavaju poljoprivredne površine i izrađuju protupožarne prosjeke kako bi se smanjila količina gorivog materijala i usporilo širenje požara.

SRUUK nije jedini alat za upozoravanje

Komentirao je i SRUUK.

- To je novi alat, ali uvijek izostavljamo da to nije jedini i prioritetan sustav javnog upozoravanja građana - to su sirene, mediji... Važno je da građani znaju što treba napraviti kada dobiju takvu poruku. poručio je.

Napomenuo je da se radi na sustavnoj edukaciji djece i mladih u vezi sa smanjenjem rizika od katastrofa.

- Često djeca educiraju svoje roditelje, bake i djedove, kazao je.