19:39 / 04.02.2021.

Autor: M.M./Dnevnik/IMS/HTV

Stanec za Dnevnik HTV-a: Brojke oboljelih od raka su zastrašujuće

Mladen Stanec

Mladen Stanec

Foto: Dnevnik / HRT

Svjetski je dan borbe protiv raka. U Hrvatskoj svakih 38 minuta jedna osoba umre od raka, a rak dojke postao je najčešći oblik karcinoma na svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da je utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na liječenje raka "katastrofalan". 


Prof. dr. sc. Mladen Stanec iz Klinike za tumore KBC-a "Sestre milosrdnice" gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a rekao je da su brojke zastrašujuće i da se mijenjaju na lošije. Istaknuo je da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila studiju prema kojoj od 2001. do 2017. godine maligne bolesti rastu 1 posto godišnje.


Dodao je i da će posljedice koronakrize na maligne bolesti biti negativne jer ljudi, ali i čitav sistem koji, iako nije stao u potpunosti, nije funkcionirao na 100 posto svojih mogućnosti.

Ne možemo reći kada će se točno vidjeti posljedice, ali možemo napraviti usporedbu s vremenom nakon Domovinskog rata. Tada smo između 5 i 10 godina nakon Domovinskog rata primijetili značajan porast oboljelih. To nisu samo stvari tehničke prirode, već i stres i ostale otežavajuće okolnosti. Slična situacija je i sada.

Prof. dr. sc. Mladen Stanec iz Klinike za tumore KBC-a "Sestre milosrdnice"

Profesor Stanec dodao je kako ovoga trenutka nije izgubljena svaka nada i da, ako se stvari uskoro stave pod kontrolu, posljedice ne bi trebale biti tako drastične. 

- U cijeloj situaciji potresa i pandemije imali smo 15 dana ispada iz sistema. Tada smo morali zaustaviti kompletan operativni program, ali program zračenja i kemoterapije je funkcionirao normalno. Kad je riječ o preventivnim pregledima, imali smo stop od mjesec dana kada je bila blokada kretanja, ali smo kasnije sve te ljude pozvali, što je bilo ranije moguće, na kontrolne preglede i tada smo pronašli značajan broj malignih bolesti, rekao je.  

Osvrnuo se i na Nacionalnu strategiju borbe protiv raka koja je donesena. Rekao je kako je to jako dobro, ali da će ona ovisiti o državnim strukturama i koliko će one biti spremne provesti je jer neće, kaže, svima biti simpatična. Neke postavke naime, kazao je, zahtijevaju znatne racionalizacije i kapaciteta i definiranje centara i ljudi koji će moći raditi taj posao.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!