Što s građevinskim otpadom nakon potresa? Možemo, primjerice, graditi nove ceste

16.06.2021.

07:00

Autor: Matea Mikić/Dnevnik/IMS/HRT/D.D.

Stari građevinski otpad reciklažom u nove domove

Stari građevinski otpad reciklažom u nove domove

Foto: Dnevnik / HRT

Iza potresa koji je pogodio Zagreb i Banovinu ostala je velika količina građevnog otpada čije je zbrinjavanje trenutačno velik problem. No riječ je o otpadu koji se gotovo 70 posto može reciklirati, stoga je jasno da je to prilika koju domaće gospodarstvo ne smije propustiti. Bila je to jedna od glavnih tema konferencije Hrvatske gospodarske komore.

Galerija
Stari građevinski otpad reciklažom u nove domove, Foto: Dnevnik/HRT
Stari građevinski otpad reciklažom u nove domove, Foto: Dnevnik/HRTGrađevinski otpad, Foto: Dnevnik/HRT

Radnici tvrtke Kemokop i gotovo pola godine nakon potresa imaju pune ruke posla. U njihovo skladište stiglo je 10 tisuća tona građevinskog otpada, i to samo sa sisačkog područja.

- Kada otpad dođe, prolazi proces drobljenja i sortiranja, nakon toga dolazi na proces samog prosijavanja gdje nastaje završni, reciklirani građevinski otpad, objašnjava Ognjen Poljak, voditelj nabave i prodaje, Kemokop.

Njega će poslije iskoristiti jedinice lokalne samouprave.

- Može poslužiti kao jedna dobra podloga za sve u obnovi naših cesta, puteva ili drugih elemenata gdje je to potrebno, kaže Mihael Jurić, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije.

Tijekom sanacije štete njegova će količina dodatno rasti. Domaće gospodarstvo to mora iskoristiti jer prije svega riječ je o sekundarnoj sirovini.

- Samo tržište će nam kroz godine radi manjka resursa nametnuti da se građevinski otpad koristi svaki dan, sve više, kao značajan resurs u gradnji, objašnjava Željko Teufel, član Uprave, CE-ZA-R Centar za reciklažu d.o.o., predsjednik Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK.

U gradnji i obnovi nakon potresa cilj je što više uključiti domaću industriju.

- Napravili smo katalog hrvatskih proizvoda koji smo dopunili proizvodima koji se ugrađuju najviše u potresom razorenim područjima. Taj katalog ima više od tisuću i pol novoupisanih proizvoda, a koriste se kod obnove, rekla je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.

Tvrtke su spremne.

- Uspjeli smo svojim asortimanom približiti konkurentima, sa svim europskim certifikatima. Tako da ono što će započeti nama neće biti problem, nego izazov koji ćemo savladati, najvaljuje Tomislav Trčak, član Uprave Samoborke.

Jer svima je u interesu da se Hrvatska obnovi - hrvatskim proizvodima.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!