Prosječna dob Hrvata u 30 godina porasla za 9 godina

Samo četiri zemlje Europske unije imaju stanovništvo starije od hrvatskog. U zemljama članicama provedeno je istraživanje o tome kako žive stariji od 50. Namjera je da se, na temelju prikupljenih podataka, donose ekonomske, socijalne i zdravstvene politike. Danas su predstavljeni rezultati istraživanja u Hrvatskoj.

Prosječna dob Hrvata u 30 godina porasla je za devet godina. Sve smo starije društvo.

Za razliku od drugih zemalja EU-a, većina starijih od 50 u Hrvatskoj ima riješeno stambeno pitanje, dobre socijalne veze i ekonomsku situaciju u skladu s općom, a povećanje njihova životnog standarda moguće je ostvariti boljom zdravstvenom skrbi i mirovinom. 

Pokazuju to rezultati predstavljeni u četvrtak u sklopu završne konferencije "SHARE - istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi", u kojem sudjeluje 28 europskih zemalja.

Ovo je jedinstven projekt unutar Europske komisije kojim se želi trend sve starijeg stanovništva u Europi razmotriti kroz sve strateške dokumente, zakonske okvire i akcijske planove.

- Ta znanstvena podloga bit će nam korisna za promišljanje o svim našim budućim aktivnostima, rekao je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić u četvrtak.

Ministar je pri tome podsjetio kako Vlada želi osnažiti aktivno starenje u Hrvatskoj, osnažiti mirovinski stup i u kontinuitetu raditi na adekvatnosti mirovinskog sustava i mirovinskih primanja.

- Vlada je u kontinuitetu povećala prosječne mirovine za malo više od 38 posto, dok je intervencijama i dodatnim osnaživanjem najniže mirovine povećala za 48 posto, istaknuo je Piletić.

Dodao je kako putem europskih fondova želi osnažiti i proces deinstitucionalizacije pa jačaju infrastrukturu i osiguravaju izvaninstitucijske usluge diljem Hrvatske u vidu različitih aktivnosti, dnevnih boravaka, dnevnih centara te programa "Zaželi", kojim osiguravaju usluge pomoći u kući i zapošljavaju dugotrajno nezaposlene žene.

Voditelj projekta SHARE u Hrvatskoj Šime Smolić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu naveo je kako je glavni cilj projekta razumjeti kako će proces demografskog starenja utjecati na socijalne, mirovinske i zdravstvene politike te kako ćemo se mi kao društvo nositi s tim izazovima u budućnosti.

Riječ je o europskoj studiji o starenju koja se provodi od 2004., a Hrvatska se pridružila 2015. Prednost projekta je što se mogu pratiti razlike među članicama EU-a.

- Jasno uočavamo razlike između postsocijalističkih zemalja, odnosno novih članica EU-a i starih članica u pogledu organizacije i pružanja dugotrajne zdravstvene skrbi. Tu vidimo da se naši sustavi tek polako razvijaju, dok su u nekim članicama vrlo dobro razvijeni sustavi pružanja skrbi starijim i nemoćnim osobama, rekao je Smolić.

Deinstitucionalizacija - izazov budućnosti

Kao jedan od izazova budućnosti, naveo je deinstitucionalizaciju, odnosno trend starenja kod kuće, a za razliku od Hrvatske, u zemljama poput Njemačke ili Skandinavije rješavanje stambenog pitanja starijih je vrlo velik problem.

Kada se gledaju socijalne mreže, u Hrvatskoj su još jake obiteljske i prijateljske veze što pridonosi boljoj kvaliteti života i boljem zdravstvenom i mentalnom zdravlju.

Gledajući pandemiju COVID-a, istraživanje pokazuje relativno dobre rezultate kao posljedicu mjera i potpora, dok za mentalno zdravlje postoje kontradiktorne informacije - smanjila se usamljenost jer su ljudi više provodili vrijeme zajedno u višegeneracijskim kućanstvima, no mentalno zdravlje pogoršalo se onima koji su bili lošije i prije pandemije.

Smolić je naveo kako je ekonomska situacija u skladu s općom ekonomskom situacijom, odnosno da Hrvatska populacija od 50+ nije ni najgora, a ni najbolja u Europi jer postoje zemlje, poput Rumunjske, Bugarske, Mađarske, pa čak i baltičke zemlje, s lošijom ekonomskom situacijom te populacije.

Istraživanje je također pokazalo da se životni standard može podići boljom dugotrajnom zdravstvenom skrbi, smanjenjem problema usamljenosti i mjerama koje su usmjerene prema samačkim kućanstvima koja će biti velik problem u budućnosti, a ulogu imaju i iznosi mirovina i pomoći umirovljenicima te poticaji da se poveća zapošljivost starijih radnika.