Stipić: Nasilje među mladima odraz je društva koje je zakazalo

Slučaj požara u neboderu Vjesnik, za koji se sumnjiče dvojica 18-godišnjaka navodno motivirana izazovima na društvenim mrežama, ponovno je otvorio pitanje tko danas doista odgaja djecu i mlade. O toj temi u Studiju 4 govorio je predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić.

Željko Stipić upozorava da nasilje među mladima nije niz izoliranih incidenata, nego dio šireg društvenog problema.

Stipić podsjeća da je rizično ponašanje mladih postojalo i ranije, no naglašava da je današnji problem dublji jer se događa u okruženju u kojem slabi institucionalna odgovornost.

– Problem nije samo u tim mladima. Problem je što država ne brine o svojoj imovini i što se uvijek bavimo posljedicama, a ne uzrocima, upozorava Stipić, dodajući da se u prvi plan mora staviti odgovornost onih koji bi trebali prevenirati ovakve situacije.

Roditelji pod pritiskom, škola bez autoriteta

Na pitanje jesu li roditelji izgubili kontrolu nad djecom, Stipić odgovara da se njihova uloga znatno promijenila zbog suvremenih uvjeta života.

– Danas roditelji objektivno provode manje vremena s djecom, što smanjuje njihov odgojni utjecaj. Upravo zato škola bi trebala biti snažan oslonac u odgoju, ali je nova regulativa oslabila prava i autoritet učitelja, kaže.

Ističe i da je nepovratno narušen status učitelja u društvu, što dodatno otežava njihov odgojni rad.

Odgoj nije improvizacija, nego struka

Stipić naglašava da odgoj ne može biti prepušten svima koji "imaju mišljenje", nego mora ostati u rukama educiranih stručnjaka.

– Stručnjaci za odgoj su učitelji, pedagozi, psiholozi i socijalni pedagozi, ljudi koji se godinama školuju i stalno usavršavaju. No njih nema dovoljno, a to je ozbiljan problem, poručuje.

Zaštitari u školama, ali psihologa premalo

Pozdravlja zapošljavanje velikog broja zaštitara u školama kao korak naprijed u fizičkoj sigurnosti, ali upozorava da se zanemaruje mentalno zdravlje djece.

– Godinama upozoravamo na manjak školskih psihologa, a djeca su sve više izložena stresu i pritiscima. Bez sustavne brige o psihičkom zdravlju ne možemo očekivati dugoročno rješenje problema nasilja, zaključuje Stipić

Nestao trokut povjerenja učitelj – škola – roditelj

- Nekada su se problemi uspješno rješavali unutar trokuta razrednik, ravnatelj i roditelj, bez uključivanja šire javnosti i medija, podsjeća Stipić. 

Danas, kaže, tog povjerenja više nema.

– Suočavamo se s velikim nepovjerenjem nestručnih prema stručnima. Danas je svatko stručnjak za odgoj, a zapravo taj posao pripada onima koji su za njega obrazovani, upozorava.

Društvo prožeto nasiljem

Stipić ne isključuje širi društveni kontekst te smatra da je nasilje postalo normalizirani obrazac ponašanja.

– Imamo nasilje u obitelji, školi, sportu, politici. Kada politički vrh šalje poruke koje glorificiraju agresivan nastup, to se reflektira i na mlade, kaže.

Posebno upozorava da Hrvatska još uvijek živi u snažnoj kulturi ratnog sjećanja, što dugoročno može oblikovati društvenu percepciju nasilja kao prihvatljivog obrasca.

– Rat je nasilje. Ako se stalno vraćamo toj naraciji bez kritičkog odmaka, šaljemo pogrešnu poruku novim generacijama, zaključuje.

Neodgovorni roditelji postoje, ali odgovornost je zajednička

Iako priznaje da postoje i neodgovorni roditelji koji pridonose problemima u ponašanju djece, Stipić naglašava da rješenje ne može biti prebacivanje krivnje. Upozorio je da je odgoj zajednička odgovornost roditelja, škole, struke i društva te da će se "bez stvarnog sustavnog pristupa nasilje samo ponavljati".

- Kad vi imate premijera koji se zapravo obraća gradonačelniku glavnog grada na način 'ajde budi frajer'. Koja se poruka šalje time? Kada si na visokoj funkciji, onda bi morao paziti kako se ti izražavaš. (...) Bilo bi dobro da kod nas priča završava na premijeru. Mi imamo ministre u čijem je CV-ju najnormalnije da je prvo bio ministar pa je onda bio sumnjičen, rekao je Stipić. 

Populizam zamijenio autoritet škole

Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić upozorio je da su škole godinama gurane u smjeru lažno progresivnih rješenja, a istodobno su učitelji i nastavnici ostajali bez stvarne zaštite i autoriteta. Kao primjer naveo je dugogodišnje toleriranje pametnih telefona u školama koji su se predstavljali kao „temeljno pravo učenika“, a danas se – po istim institucijama – zabranjuju.

– Godinama smo slušali kako su mobiteli nužni za kognitivni razvoj, pristup informacijama i napredak. Danas isti oni koji su to zagovarali govore da treba zabraniti pametne telefone u školama. To pokazuje koliko je sustav bio nedosljedan, rekao je Stipić.

Skupi tablet kao simbol promašene obrazovne politike

Podsjetio je i na nabavu tableta financiranu javnim novcem, za koju kaže da se pokazala neučinkovitom.

– Potrošili smo ogroman novac na opremu za koju danas ne znamo ni u kakvom je stanju. Uglavnom je nefunkcionalna, ali tada se govorilo da je to budućnost obrazovanja, upozorava.

Stipić ističe da je sloboda učitelja u ocjenjivanju i radu s učenicima ozbiljno narušena.

– Danas profesor riskira pritiske, prijetnje, pozive roditelja, sačekivanja ispred škole, čak i vandalizam. Roditelji i učenici organiziraju se na društvenim mrežama kako bi vršili pritisak i mobbing nad nastavnicima. U takvoj situaciji učitelj je potpuno nemoćan, kaže.

Odlazak profesora iz obrazovanja više nije samo materijalno pitanje

Dodaje da je situacija posebno teška kada se protiv učitelja okrene i roditelj, jer tada izostaje osnovna suradnja.

– Ako nemate roditelja kao saveznika, a sustav se prikloni njemu, vi ste kao nastavnik potpuno bespomoćni. To je jedan od glavnih razloga zašto ljudi napuštaju škole.

Stipić smatra da razlozi napuštanja prosvjete više nisu isključivo plaće i uvjeti rada, nego osjećaj nezaštićenosti.

– Ljudi odlaze jer više ne žele raditi u okruženju u kojem ih se kontinuirano izlaže pritiscima i nema institucionalne potpore, upozorava.