10:28 / 31.01.2022.

Autor: Studio 4/P.F./HRT

Stipić: Zašto novim mjerama o testiranju nisu obuhvaćeni i oni koji u školama rade?

Željko Stipić

Željko Stipić

Foto: Studio 4 / HRT

Uskoro će početi testiranje sve školske djece na početku tjedna brzim kućnim testovima kako bi se usporilo širenje zaraza i kako bi bilo manje razreda u samoizolaciji zbog koje je potrebno organizirati on-line nastavu. U emisiji HRT-a Studio 4 predsjednik školskog sindikata Preporod Željko Stipić rekao je kako je prema posljednjim podacima više od 30.000 učenika u samoizolaciji, što je na broj od 450.000 učenika značajna brojka.

O testiranju i izolaciji učenika

- To nisu normalne okolnosti, nama je sve veći broj učenika na on-line nastavi. Kada se tome pridodaju i problemi s učiteljima, nastavnicima i svima koji u školama rade, ravnateljima je sve teže organizirati kako-tako odgojno-obrazovni proces, rekao je Stipić.

Što se tiče testiranja učenika rekao je kako želi vjerovati onima koji donose odluke, kao i onima koji ih prethodno stručno i znanstveno opslužuju da znaju što rade. 

- Teško mi je komentirati nešto što nije moje područje. Ako posljedica ove najnovije mjere bude smanjenje broja učenika u samoizolaciji i sve manji broj učenika bude na on-line nastavi, onda s aspekta pedagoške struke možemo takvo rješenje braniti, rekao je Stipić.

- Protekle dvije godine nas se uvjeravalo u jedno pa se ispostavilo drugo. Svi mi se sve teže snalazimo u tome i ne preostaje nam ništa drugo nego povjerenje u one koji donose odluke, ma koliko puta prije su nas ti isti demantirali, dodao je.

O mjeri da nastavno osoblje nije obuhvaćeno novom odlukom o testiranju učenika, Stipić smatra da nigdje nije čuo suvislo objašnjenje o tome. Ako se učenici testiraju jednom tjedno, zašto se onda i svi drugi koji rade u školama ne testiraju isto jednom tjedno, nego se i dalje moraju testirati svaka dva dana, naveo je.

- To bi učiteljima, nastavnicima i svima ostalima koji rade u školama olakšalo život. Ako to može biti svrhovito rješenje ne vidim razlog zašto time ne bi bili obuhvaćeni i oni koji u školama rade, istaknuo je Stipić.

Nenadoknada zaostataka veliki problem

- Čak i mi koji smo jako dugo u obrazovnom procesu nismo imali ovakve okolnosti u kojima je gotovo nemoguće planirati, ne tjedan-dva unaprijed, nego vrlo često dan unaprijed. To je jako teško. Planiranje je neizostavni dio našeg rada, o kvaliteti pripreme i planiranja ovisi krajnji učinak. Ovdje se sve svodi na veliku improvizaciju i sposobnost snalaženja. Velik dio učitelja i nastavnika se jako dobro snalazi, ravnatelji rade čuda da se odgojno-obrazovni proces u školama sačuva. No, sve može do neke granice. Imamo 30.000 učenika u samoizolaciji, neki su bili 5-6 puta u samoizolaciji u ovoj školskoj godini i pitanje što su oni uopće imali od nastave. Vjerujemo da je ovo krajnja mjera, krajnji odgovor, i bojim se promišljati što će biti na redu ako to ne krene u smjeru u kome se najavljuje, a to je pad broja zaraženih i skori kraj ove pandemije, naglasio je Stipić.

Ispričao je svoj početak rada u školi.

- Kad sam počinjao raditi prije 30-ak godina, nismo imali nastave 3-4 dana zbog visokog snijega pa smo imali sastanak kada ćemo to nadoknaditi kroz neke radne subote. Mi sad, ne da nemamo 3-4 dana, nego mjesece zaostataka i nitko se uopće ne zamara kako ćemo to nadoknaditi. Sve je otišlo, da to tako kažem, dođavola. Nastava na daljinu je sigurno bolja nego nikakva nastava. No, tu se radi o surogat nastavi, ne može se imati ona postignuća koja ima nastava uživo, istaknuo je.

Što se tiče roditelja rekao je da ima neodgovornih roditelja koji ne vide nikakav problem, ali da ima i odgovornih koji vide da se nešto treba napraviti pa zato tržište instrukcija cvate. 

- Najviše me boli što neki odgovorni roditelji nemaju novaca za instrukcije kako bi djeca nadoknadila znanje. Roditelji nemaju rješenje, prosvjetna vlast mora biti ta koja će inicirati rješenje, smanjiti taj problem, a oni po ovim pitanjima djelujU potpuno nezainteresirano. To smatram najlošijim. U nekim drugim odlukama čak bi im se mogla dati prolazna ocjena, a za ovo  je to jedna čvrsta jedinica koja je tako lako objašnjiva. Po pitanju nadoknade izgubljene nastave Ministarstvu dajem čistu jedinicu. To je pitanje svih pitanja. Gotovo da nema europske zemlje gdje se o ovim stvarima ne razgovara ozbiljno te donose rješenja. Što se to napravilo ove školske godine kod nas da bismo nadoknadili zaostatke iz prošle školske godine kojih je sigurno bilo u značajnoj mjeri?, postavio je pitanje Stipić.

Smatra da bi se trebala delimitirati dopunska nastava kako bi se omogućilo školama da se učitelji i nastavnici zaduže za nadoknadu gradiva.

- Novac tu ne bi smio biti problem, naveo je.

- Problem će ostati nakon što nestane pandemije. Svi mi koji radimo u odgojno-obrazovnim ustanovama morat ćemo se nositi s time godinama jer se rad temelji na kontinuitetu. Ako se ne nadoknadi nastava, ona se teže prati i onda upadate iz jednog problema u drugi, objasnio je.

O pregovorima s Vladom o plaćama

Što se tiče povećanja plaća i nastavka pregovora o tome, a Vlada zbog krize nudi zamrzavanje rasta plaća na 24 mjeseca u javnom sektoru, Stipić je rekao da su njihove plaće zamrznute već 13 mjeseci te je dodao, misleći na cijene, kako sve ostalo nije bilo zamrznuto.

- Cijelo vrijeme se upotrebljava krivi izraz - povećanje plaće. Želimo da se naše plaće usklade s rastom troškova života i inflacijom i da je to nulto polazište. Sindikati se moraju postaviti: ili će temeljnog kolektivnog ugovora biti ili neće. A njega neće biti ako ne uskladimo našu osnovicu, barem s kumulativnom inflacijom prošle godine i onom koja se previđa ove godine. Ja sam optimist, vjerujem da će u Vladi shvatiti koliko su utemeljeni sindikalni zahtjevi, Pregovori traju već 2 mjeseca i nije bilo nikakvog učinka, zavlači se, kupuje se vrijeme, Vlada je to neozbiljno shvatila. Smisao svega je kako imamo još mjesec dana da pregovore završimo. Postoje minimalna očekivanja sindikata, pitanja usklađivanja osnovice s rastom troškova života, i svi radnici u školama to očekuju od nas. Oni ne očekuju da im se cijena rada smanjuje. Ako je već zlo neka barem ostane isto, naglasio je Stipić dodavši kako je Vlada raspoložena za korekciju za dva materijalna prava - sistematski pregled i prijevoz.

- Sindikati razumiju u kakvom su stanju državne financije, no mora se povući crvena linija. To i očekujem od sutrašnjeg sastanka sindikata i Vlade. Ovo je nešto što mi branimo. Ako Vlada nije spremna, onda bolje da nemamo temeljni kolektivni ugovor. Onda ćemo imati stalne konflikte i onda Vlada mora zaboraviti na socijalni mir. Sindikati su svoje zahtjeve postavili vrlo razumno i ima mjesta za kvalitetni dogovor s Vladom, istaknuo je Stipić. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!