Ničeno: Hrvatska po Dublinskom postupku primila 465 migranata

Hrvatska po broju ilegalnih migranata, u odnosu na broj stanovnika, prednjači u Europskoj uniji, uz Grčku, Cipar i Sloveniju. Europska unija je u posljednje dvije godine počela oštrije rješavati pitanje neregularnih migracija. Uskoro na snagu stupa i novi Pakt o azilu i migracijama.

- Pravi broj o kojem govorimo, ako govorimo o broju nezakonitih boravaka u RH, je 3890, i to je manje od 1 na tisuću. Drugo je struktura tih državljana, to su državljani BiH, Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, a razlozi su prekoračenje kratkotrajnog boravka, 40 posto su njih osobe koje su ostale u RH nakon privremenog boravka. Prikazuju se brojevi koji impliciraju da je ogroman broj osoba koje nezakonito borave u RH, što nije točno, i to prezentira upitno, loše stanje sigurnosti koje je upravo suprotno od toga, rekao je Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu i pomoćnik glavnog ravnatelja policije.

Istaknuo je da je po svim mjerilima Hrvatska jedna od najsigurnijih zemalja.

Uskoro na snagu stupa i novi Pakt o azilu i migracijama. Ničeno je pojasnio kako se mijenja detencija u azilnom postupku za određene kategorije država koje su ispod 20 posto rate priznavanja azila u EU.

- Trenutačno imamo 4300 namjera za azilom koje migranti iskažu na graničnim prijelazima, a onda se samo 400 pojavi u prihvatnim centrima i podnese zahtjev za azil. To govori o očiglednoj prevari sustava. Tako je u svim zemljama i očigledno je vrijeme da se ljudi pravilno registriraju, da se naprave dubinske provjere i da se odlučuje o svakom pojedinom slučaju za azil, ako ta odustane ili nema pravo na azil da bude u detencijskom smještaju te da taj postupak bude siguran, rekao je Ničeno.

Dodao je kako cijeli postupak može trajati do šest mjeseci te vjeruje da će odvraćajuće djelovati na one koji žele prevariti sustav.

Filip Dragović, stručnjak za migracije, smatra da je najveći problem nastao kad se dopustio masovni ulazak u EU bez utvrđivanja identiteta.

- I danas ljudi tako ulaze u EU. Ključni problem danas u primjeni svih ovih propisa, pa i ovog budućeg Pakta, je vraćanje osoba kojima se ne odobri azil i koji ne ispunjavaju uvjete da ostanu na teritoriju EU, jer on ne ovisi samo o članicama EU-a, vama trebaju treće države koje će primiti te državljane. Danas sustav readmisije u svijetu ne postoji, istaknuo je.

Dragović dodaje kako je Europa svjesna tog problema zbog čega je upitno hoće li Pakt profunkcionirati.

- Imate apsurd, EU tim zemljama pomaže financijski kroz razne projekte, a s druge strane one ne žele prihvatiti vlastite državljane, rekao je.

Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", rekao je kako je Europa shvatila da su ilegalne migracije sredstvo političkog pritiska i ucjena, pokušaja unošenja političkih promjena u društvo kako bi se utjecalo na političke procese.

- Europa je shvatila i naučila jako puno toga, ali postoje otvorena pitanja gdje Europa treba pokazati određenu razinu suosjećanja prema onima koji to stvarno trebaju, recimo djeci, rekao je Akrap.

Naglasio je da se treba držati humanosti, ali i zakona.

Dragović: Pravo na azil odvojiti od migracijske politike

Dragović je istaknuo kako su neke zemlje članice EU-a pokušale kroz politiku azila provoditi migracijsku politiku, što je bila katastrofalna pogreška. 

- Politika azila i pravo na azil je međunarodno pravo koje treba poštivati, ali to treba striktno odvojiti od migracijske politike, rekao je.

Ustvrdio je da će Pakt neslavno propasti ako se njime bude bavila isključivo policija.

- Europa je shvatila da se treba ići u drugom pravcu, rekao je Dragović.

- Uključivanje ostalih službi je regulirano Paktom tako da su u dubinskim provjerama uključeni i zdravstvo, i socijala, svi koji bi trebali pomoći detektiranju o kome se radi, dodao je Ničeno.

Ničeno: Hrvatska po Dublinskom postupku primila 465 migranata

Ničeno je kazao kako na današnji dan imamo 560 tražitelja azila u centrima u Hrvatskoj.

- Bilo je puno govora o tajnim povratcima. Mi smo po tom Dublinskom procesu primili 465 osoba, a ukupno smo vratili 2897 osoba po raznim vrstama vraćanja, otkrio je.

Naglasio je kako u postupku povrataka Hrvatska ima veliku pomoć Frontexa.

- Mi smo ove godine vratili 761 osobu kroz proces dobrovoljnog povratka, dodao je.

Vjeruje da će doći do prave selekcije onih koji trebaju azil.

- Djeca i ranjive skupine su izuzete iz ovog detencijskog postupka. Ako sve države budu primijenjivale Pakt kako je previđen, misli da imamo šanse spustiti brojeve tražitelja azila na neke realne, ustvrdio je Ničeno.

- Pored osoba koje stvarno trebaju pomoć, te kanale koristi i organizirani kriminal, nasilne terorističe grupe, i tu treba biti jako oporezan, zato je potrebna međunarodna suradnja, naglasio je Akrap.

Dragović je dodao kako je Europa migrantsku populaciju svojim porukama prepustila u ruke krijumčara.

- Glavna uloga Pakta je slanja poruke da to više neće tako biti, istaknuo je.